Rak krvi manipuliše imunim ćelijama da bi preživeo

Rak krvi manipuliše imunim ćelijama da bi preživeo

Najsveobuhvatnija studija do sada o raku krvi, Hodžkinovom limfomu, pružila je fascinantan uvid u to šta tumorske ćelije moraju da urade da bi preživele. Istraživači sa Vellcome Sanger instituta otkrili su da ćelije raka koriste signale da privuku određene tipove imunih ćelija i upute ih da ne napadaju.

Studija, objavljena u Blood, takođe je otkrila da visoke koncentracije ovih klastera ćelija u postojećim podacima uzorka predviđaju neuspeh hemoterapije. Ovo znanje bi se moglo koristiti za ubrzanje ka preciznoj medicini i identifikaciju pacijenata koji bi mogli imati koristi od novijih terapija zasnovanih na imunološkom sistemu, koje su efikasnije u slučajevima kada tradicionalni tretmani nisu uspeli.

Hodžkinov limfom je rak limfnog sistema, važan deo ljudskog imunog sistema koji igra ulogu u borbi protiv infekcija i uništavanju abnormalnih ćelija. Za Hodgkin limfom je tipično prisustvo Hodgkin/Reed-Sternbergovih ćelija, vrste belih krvnih zrnaca nazvanih B limfocit koji je postao kancerogen. B limfociti normalno stvaraju antitela koja pomažu u borbi protiv infekcija.

Hodžkinov limfom je rak sa oko 2.100 dijagnoza u Velikoj Britaniji svake godine. Iako većina pacijenata dobro reaguje na hemoterapiju, radioterapiju ili kombinaciju oba, za neke ovi tretmani ne uspevaju. Dobra vest je da ovi pacijenti često dobro reaguju na nove tretmane kao što su ‘inhibitori imunološke kontrolne tačke’, posebno blokatori PD-1.

U ovoj novoj studiji, istraživači su kombinovali višestruke pristupe kako bi istražili imunološko mikrookruženje oko tumora Hodgkinovog limfoma u detaljima bez presedana.

Sekvenciranje jedne ćelije i prostorni transkriptomski podaci iz Hodgkinovog limfoma i zdravog tkiva limfnih čvorova generisani su na Vellcome Sanger institutu, da bi se identifikovali geni koje svaka ćelija izražava i njihov položaj u odnosu na njihove susede. Ovo je kombinovano sa podacima mikroskopskog snimanja iz biopsija Hodgkinovog limfoma sa Univerziteta Njukasl.

Analiza jednoćelijskih podataka otkrila je da su ćelije raka okružene klasterima makrofaga, monocita i cDC2 dendritskih ćelija, koje su sve vrste imunih ćelija. Podaci imidžinga su pokazali da ove ćelije eksprimiraju molekule koji potiskuju njihove antitumorske sposobnosti.

Dr Ben Stjuart, prvi autor studije sa Vellcome Sanger instituta, rekao je: „Ova studija je odličan primer koliko informacija možemo da dobijemo iz jednog uzorka tkiva. Kombinovanjem jednoćelijskih, prostornih transkriptoma i histoloških podataka, uspeli smo da saznamo kako tačno Hodžkinov limfom uspeva da izbegne imuni odgovor. O ovom pristupu biste mogli da razmišljate kao o svojevrsnoj mapi puta za molekularnu patologiju, koja bi se mogla primeniti i na druge bolesti.“

Istraživači su takođe primetili dva različita „mikrookruženja“ oko ćelija raka koja su davala indikacije o tome koliko će tradicionalni tretmani biti uspešni. Visoke koncentracije klastera imunih ćelija oko ćelija raka bile su prediktivne za neuspeh lečenja, dok je mikrookruženje koje pokazuje visoke koncentracije stromalnih ćelija bilo povezano sa uspehom lečenja.

Pošto stromalne ćelije ukazuju na to da je tkivo prethodno popravljeno, može biti da je imuni sistem već bio delimično uspešan u borbi protiv bolesti – uz lečenje koje je pružilo ruku pomoći da se u potpunosti iskoreni rak.

Dr Kris Keri, viši autor studije sa Univerziteta Njukasl, rekao je: „Razumevanje kako tumori Hodžkinovog limfoma zaobilaze imuni odgovor tela otvara nove mogućnosti za lečenje ove bolesti. Ako bismo mogli da identifikujemo koji pacijenti imaju veće koncentracije ovih imunih ćelija klastera oko tumora, na primer, mogli bismo da prilagodimo njihove tretmane, ograničavajući efekte hemoterapije za pacijente kod kojih je manje verovatno da će delovati i nastavljajući direktno sa terapijama zasnovanim na imunitetu koje imaju veće šanse.“

Ćelijska poruka koju ćelije raka koriste za manipulisanje imunim ćelijama takođe je potencijalna meta leka. Ometanje ove signalizacije bi u teoriji omogućilo imunološkom sistemu da odgovori kako treba i napadne ćelije raka.

Dr Sem Behjati, stariji autor studije sa Vellcome Sanger Instituta i Kembridž univerzitetskih bolnica NHS fondacije, rekao je: „Pristupi jednoćelijske i prostorne transkriptomije donose potpuno novi nivo detalja za proučavanje ljudskog zdravlja i bolesti . Kada se kombinuju sa drugim vrstama podataka, možete biti neverovatno precizni u vezi sa dešavanjima u ljudskom telu. Ova preciznost je ključna i siguran sam da će vremenom podaci koje smo generisali u ovoj studiji imati pozitivan uticaj o lečenju Hodgkinovog limfoma.“