Energetska kriza može pomoći u jačanju investicija u zelenu energiju u Evropi

Energetska kriza može pomoći u jačanju investicija u zelenu energiju u Evropi

Energetska kriza koja je zahvatila Evropu je daleko od kraja. Zbog toga je ulaganje u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost važnijim nego ikad, kaže Evropski naučni savetodavni odbor za klimatske promene.

Odbor, koji se sastoji od 15 članova iz cijele EU, objavio je u utorak listu preporuka od 8 tačaka za države članice EU.

„Energetska kriza — i odgovori politike za ublažavanje njenih uticaja — predstavljaju i priliku i rizik za tranziciju EU ka klimatskoj neutralnosti. izvora kako bismo smanjili našu zavisnost od uvoza fosilnih goriva“, napisao je odbor.

„S druge strane, takođe postoji rizik da će napori da se obezbedi dovoljno snabdevanje energijom ili omekšaju cene energije kroz subvencije odložiti tranziciju ili čak dovesti do dugoročnih blokada emisija.

„S obzirom da je vrhunac cena i da je zimska grejna sezona skoro iza, sada je vreme da se sa upravljanja krizom pređe na strukturalni pristup za rešavanje krize“, kaže odbor.

Edgar Hertvich, međunarodni predsedavajući u NTNU-ovom programu industrijske ekologije i član odbora, kaže da je posebno važno izbegavati velika ulaganja u infrastrukturu u vezi sa fosilnim gorivima, kao što su terminali za LNG (tečni prirodni gas).

„Ako želimo da postignemo klimatsku neutralnost do 2050. godine, kao što precizira evropski zakon o klimi, neće nam trebati sva ova fosilna goriva u budućnosti“, rekao je on. „Zašto onda ulažemo u njih?“

Izazov je, naravno, u tome što ljudi sada žele akciju kako bi pomogli oko visokih cena energije, kaže on. Subvencije mogu biti politički popularne, ali možda nisu pravi izbor.

„Priznajemo da postoji kratkoročna nestašica za koju ljudi žele nešto da urade. Ali u isto vreme postoje dugoročne posledice akcija koje preduzimamo sada, kratkoročno“, rekao je on.

U Norveškoj, na primer, političari su pokrenuli program subvencionisanja gde ako prosečna tržišna cena za mesec pređe određeni nivo, vlada plaća 90 odsto troškova energije iznad ovog nivoa.

Odbor priznaje da političari moraju da deluju, kaže Hertvič, ali moraju da pronađu pravi balans.

„Snižavanje cena pružanjem podrške zapravo ne pomaže jer samo pokušava da se nosi sa simptomima bez rešavanja uzroka koji stoje iza njih“, rekao je on.

Izazov je, kaže Hertvich, da smanjenje potražnje — što je efikasan način i za smanjenje troškova energije za potrošače, kao i za poboljšanje sposobnosti Evrope da smanji svoje emisije ugljenika — bilo da se radi o promjeni ponašanja ljudi ili instaliranju toplotnih pumpi — može trajati vreme.

Poboljšanje energetske efikasnosti evropskog stambenog fonda je kritična dugoročna investicija koja će isplatiti dividende dugo u budućnosti, rekao je on.

Čak i u Norveškoj, gde je stanovanje nešto efikasnije od većine Evrope, ima prostora za poboljšanje.

„Jedna stvar koja me pogađa u Norveškoj je da mnogi ljudi unapređuju svoje domove bez poboljšanja energetske efikasnosti“, rekao je on. „A to je zaista propuštena prilika, jer ako ionako imate zanatlije u svojoj kući, dodavanje debljeg sloja izolacije ne košta mnogo dodatno.

I koliko god bili bolni, veći troškovi energije mogu naterati potrošače da ulažu u mere za uštedu energije koje im takođe štede novac na dugi rok.

„Odjednom u Poljskoj postoji ogromno tržište toplotnih pumpi koje ranije nije bilo“, rekao je Hertvich.