Oko 1,27 miliona Francuza protestuju protiv penzijske reforme

Oko 1,27 miliona Francuza protestuju protiv penzijske reforme

PARIZ – Oko 1,27 miliona ljudi izašlo je u utorak na ulice francuskih gradova, naselja i sela, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u novim masovnim protestima protiv planova predsednika Emanuela Makrona da podigne starosnu granicu za penzionisanje za dve godine.

Izlaznost je premašila učešće u prethodnoj rundi štrajkova i protesta protiv predložene reforme penzionog sistema, što je bila značajna pobeda sindikata. Premijerka Elizabet Born bila je prinuđena da prizna da njena vlada „čuje“ „pitanja i sumnje“ koje su pokrenule reforme koje bi pomerile starosnu granicu za penzionisanje sa 62 na 64 godine.

Osam sindikata koji su organizovali proteste najavilo je da će održati nove demonstracije 7. i 11. februara.

„Suočena sa masovnim odbijanjem, vlada mora da povuče svoju reformu“, rekla je Patriša Drevon iz sindikata Radničke snage, stojeći pored kolega iz drugih sindikata u retkom javnom pokazu solidarnosti.

Moćni sindikat CGT tvrdio je da je 2,8 miliona demonstranata marširalo u utorak.

Štrajkovi i protesti širom zemlje bili su ključni test i za Makrona i za njegove protivnike. Vlada je insistirala da je odlučna da progura Makronovo predizborno obećanje da reformiše francuski penzioni sistem. Ali snažno nezadovoljstvo naroda ojačaće napore sindikata i levičarskih zakonodavaca da pokušaju da blokiraju zakon.

Premijer Borne je kasnije u utorak demonstrantima i sindikatima pružio probnu maslinovu grančicu, tvitujući: „Reforma penzionisanja izaziva pitanja i sumnje. Čujemo ih.”

Ovo sugeriše da bi promene mogle biti na pomolu, ali verovatno bez potpunog povlačenja kao što su zahtevali demonstranti. Njen tvit je rekao da će nam otvaranje debate u parlamentu „omogućiti… da obogatimo naš projekat sa ciljem“ da osiguramo budućnost francuskog penzionog sistema. „To je naša odgovornost.“

Samo ovog vikenda, Borne je insistirao na tome da se o podizanju starosne granice za odlazak u penziju na 64 godine „više ne može pregovarati“. A Makron je u ponedeljak branio reformu kao „suštinsku“.

U glavnom gradu, policija je saopštila da je 87.000 ljudi izašlo na ulice — u odnosu na 80.000 na prvom velikom penzionom protestu 19. januara, kada su vlasti saopštile da je milion ljudi demonstriralo širom zemlje. Procene sindikata su udvostručile tu cifru.

Sveukupni mirni marš u Parizu bio je poremećen raštrkanim sukobima između male grupe radikala obučenih u crno i policije za nerede, koji su ispalili suzavac pored Invalida, mesta Napoleonove grobnice gde se završio marš koji se protezao širom grada. Policija je prijavila 30 hapšenja tamo i na drugim mestima duž rute.

Oko 11.000 policajaca bilo je na dužnosti na oko 250 protesta širom zemlje.

„Danas je vlada u ćošku. Potrebno je samo da povuče svoju reformu“, rekao je Erik Mejer iz sindikata Sud Rail — jednog od osam koji su organizovali marš — za BFM TV.

Veteranski levičarski lider Žan-Lik Melanšon proslavio je „istorijski dan“ protesta i predvideo poraz Makrona.

„Nije često da vidimo takvu masovnu mobilizaciju“, rekao je on, govoreći u gradu Marseju na jugu zemlje. „To je oblik pobune građana.“

Protesti nisu bili ograničeni samo na velike gradove Francuske. Na Ouessantu, malom zapadnom ostrvu od oko 800 ljudi na samom vrhu Bretanje, oko 100 demonstranata okupilo se ispred kancelarije gradonačelnika Denisa Paluela i marširalo, rekao je on.

Paluel je za Asošiejted pres rekao da je mogućnost da će morati da rade duže uznemirila mornare na ostrvu sa teškim poslovima preko okeana.

„Odlazak u penziju u razumnim godinama je važan, jer očekivani životni vek nije dug“, rekao je on.

Protesti ljudi svih uzrasta bili su glasni i živopisni, sa sirenama, bulhorima i dimnim bombama, u skladu sa dugom tradicijom u Francuskoj iznošenja demokratije na ulice.

Pored protesta, štrajkovi su poremetili službe širom Francuske u utorak.

Željeznički operater SNCF rekao je da je većina željezničkih usluga prekinuta u regionu Pariza, u svim drugim regionima i na vodećoj francuskoj mreži velike brzine koja povezuje gradove i veća naselja. Pariski metro je takođe bio teško pogođen zatvaranjem stanica i otkazivanjem.

Električari na ključnim pozicijama, kojima nije dozvoljeno da napuste posao, pokazali su podršku demonstrantima tako što su privremeno smanjili snabdevanje električnom energijom, a da nisu izazvali nestanke struje, saopštio je proizvođač električne energije EDF.

Jamila Sariac, 60, državna službenica, rekla je da penzioni sistem treba ostaviti na miru.

„Socijalna zaštita je prekretnica našeg društva, prekretnica koju vlada želi da prekine“, rekla je ona, dodajući da bi štrajkovi efikasnije vršili pritisak na vladu nego demonstracije. „Dugujemo to našim starešinama koji su doprineli bogatstvu Francuske.

Građevinski radnik Said Belaiba bio je među putnicima čiji je jutarnji voz iz Pariza za grad Lion bio otkazan, zbog čega je morao da čeka. Ipak, 62-godišnjak je rekao da se protivi planiranoj reformi.

„Moj posao je fizički iscrpljujući“, rekao je. „Ne možete nastaviti preko 64.“

Štrajkovi su takođe pogodili škole, a Ministarstvo prosvete je saopštilo da je oko jedne četvrtine nastavnika ostalo bez posla — manje nego u prvom krugu protesta.

Francuski mediji su takođe izvestili o prekidima u rafinerijama nafte. Radio stanica Frans Inter puštala je muziku umesto uobičajenih jutarnjih emisija i izvinila se svojim slušaocima jer su zaposleni štrajkovali.