Nova analiza ledenog jezgra pokazuje oštar skok zagrevanja Grenlanda

Nova analiza ledenog jezgra pokazuje oštar skok zagrevanja Grenlanda

Oštar skok temperatura na Grenlandu od 1995. pokazao je da je džinovsko severno ostrvo 2,7 stepeni (1,5 stepeni Celzijusa) toplije od proseka iz 20. veka, najtoplije u više od 1.000 godina, prema novim podacima o ledenoj jezgri.

Do sada ledena jezgra Grenlanda – uvid u dugotrajne temperature pre termometara – nisu pokazivala mnogo jasnog signala globalnog zagrevanja na najudaljenijem severnom centralnom delu ostrva, barem u poređenju sa ostatkom sveta. Ali jezgra leda takođe nisu ažurirana od 1995. Novo analizirana jezgra, izbušena 2011, pokazuju dramatičan porast temperature u prethodnih 15 godina, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature od srede.

„Nastavljamo (vidimo) da temperature rastu između 1990-ih i 2011. godine“, rekla je vodeći autor studije Marija Herhold, glaciolog sa Instituta Alfred Vegener u Nemačkoj. „Sada imamo jasan potpis globalnog zagrevanja.

Za analizu podataka o ledenoj jezgri potrebne su godine. Hoerhold ima nova jezgra od 2019, ali ih još nije završio sa proučavanjem. Ona očekuje da će se porast temperature nastaviti jer se ledeni pokrivač i glečeri Grenlanda u poslednje vreme brže tope.

„Ovo je važan nalaz i potvrđuje sumnju da je „zagrevanje koje nedostaje“ u jezgri leda zbog činjenice da se jezgra završavaju pre nego što nastupi snažno zagrevanje“, rekao je klimatolog Martin Stendel sa Danskog meteorološkog instituta, koji nije nije deo istraživanja.

Ledena jezgra se koriste za pravljenje grafikona proki temperatura za Grenland koji se kreće od 1000. do 2011. godine. Prikazuje temperature koje su blago padale niže tokom prvih 800 godina, a zatim se pomerale gore-dole dok su bile sve toplije do oštrog i iznenadnog skoka koji je bio topliji od 1990-ih na. Jedan naučnik ga je uporedio sa hokejaškim štapom, opisom koji se koristi za druge dugoročne podatke o temperaturi koji pokazuju klimatske promene.

Skok temperature posle 1995. je toliko veći od predindustrijskog vremena pre sredine 19. veka da postoji „skoro nula“ šansi da se radi o bilo čemu osim klimatskim promenama izazvanim ljudima, rekao je Herhold.

Šiljak zagrevanja takođe odražava nagli porast količine vode koja otiče iz leda koji se topi na Grenlandu, otkriva studija.

Ono što se dešavalo na Grenlandu je da su prirodna vremenska varijabilnost, talasi zbog povremenog vremenskog sistema zvanog Grenlandsko blokiranje, u prošlosti maskirali klimatske promene izazvane ljudskim faktorom, rekao je Hoerhold.

Ali od pre oko 25 godina, zagrevanje je postalo preveliko da bi se moglo sakriti, rekla je ona.

Prethodni podaci su takođe pokazali da se Grenland ne zagreva tako brzo kao ostatak Arktika, koji se sada zagreva četiri puta brže od globalnog proseka. Ali izgleda da ostrvo sustiže.

Podaci o ledenom jezgru godinama pokazuju da se Grenland ponašao malo drugačije od Arktika. To je verovatno zbog blokiranja Grenlanda, rekao je Hoerhold. Drugi naučnici kažu da je Grenland bio ogromna kopnena masa manje pogođen otapanjem morskog leda i drugih faktora vode u poređenju sa ostatkom Arktika, koji je mnogo više u blizini vode.

Hoerholdov tim je izbušio pet novih jezgara u blizini starih jezgara kako bi se poklopio sa utvrđenim rekordima ledenih jezgara. Oni koriste razliku između dve različite vrste izotopa kiseonika pronađenih u ledu za izračunavanje temperature, koristeći već utvrđenu formulu koja se proverava u odnosu na posmatrane podatke.

Hoerhold i spoljni naučnici rekli su da su novi podaci o zagrevanju loša vest jer se ledeni pokrivač Grenlanda topi. U stvari, studija se završava podacima iz 2011. godine, a sledeće godine je zabeleženo rekordno topljenje širom Grenlanda i gubitak leda na ostrvu je od tada veliki, rekla je ona.

„Trebalo bi da budemo veoma zabrinuti zbog zagrevanja Severnog Grenlanda, jer taj region ima desetak usnulih divova u obliku širokih glečera plimne vode i ledenog toka“, rekao je naučnik za led Danskog meteorološkog instituta Džejson Boks. A kada se probudi, ubrzaće topljenje sa Grenlanda, rekao je.

A to znači „narastanje mora koje ugrožava domove, preduzeća, ekonomije i zajednice“, rekla je Tvila Mun, zamenica glavnog naučnika američkog Nacionalnog centra za podatke o snegu i ledu.