‘Čuvar genoma’ štiti od kardiovaskularnih bolesti

‘Čuvar genoma’ štiti od kardiovaskularnih bolesti

Tim u Centro Nacional de Investigaciones Cardiovasculares (CNIC), koji radi u saradnji sa institutima u SAD, pokazao je da stečene mutacije u genu koji kodira protein p53 doprinose razvoju aterosklerotične kardiovaskularne bolesti.

Poznat kao „čuvar genoma“, p53 pomaže u održavanju integriteta naslednog materijala unutar ćelija regulacijom višestrukih ćelijskih funkcija kao odgovora na ćelijski stres.

Svakog dana odrasla osoba generiše stotine hiljada krvnih zrnaca. Iako bitan, ovaj proces neizbežno promoviše pojavu mutacija u ćelijama progenitorima odgovornim za ovu proizvodnju.

Prisustvo stečenih mutacija gena p53 u krvnim ćelijama povećava rizik od razvoja različitih vrsta raka, uključujući rak krvi.

U novoj studiji, objavljenoj u Nature Cardiovascular Research, CNIC grupa koju vodi Jose Havier Fuster pokazuje da mutacije p53 takođe ubrzavaju razvoj ateroskleroze, osnovnog uzroka većine kardiovaskularnih bolesti, koja je vodeći uzrok smrti u svijetu i mjestima. ogroman teret za zdravstvene sisteme.

Radeći u saradnji sa grupama koje su predvodili Derek Klarin sa Univerziteta Stanford, Pradeep Natarajan iz Opšte bolnice u Masačusetsu i Alekander Bick sa Univerziteta Vanderbilt, naučnici su analizirali sekvencioniranje podataka iz krvnih ćelija više od 50.000 ljudi.

„Otkrili smo da su nosioci stečenih mutacija u p53 imali veći rizik od razvoja koronarne bolesti srca i bolesti perifernih arterija, a ovaj efekat je bio nezavisan od utvrđenih kardiovaskularnih faktora rizika kao što su hipertenzija ili povišen holesterol u krvi“, objasnio je dr Hose Havijer Fuster.

Na osnovu ovih rezultata, naučnici CNIC-a su sproveli funkcionalne studije na životinjskim modelima ateroskleroze, u koje su uneli ćelije koje nose p53 mutacije.

Rezultati su pokazali da su miševi koji nose ove mutacije brže razvili kardiovaskularne bolesti, uglavnom zbog abnormalno povišene stope proliferacije imunih ćelija u zidovima arterija.

„Ova kombinacija posmatranja kod ljudi sa eksperimentalnim studijama na životinjama pruža čvrste dokaze da ove mutacije povećavaju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti“, rekao je dr Fuster.

Za dr Valentina Fustera, generalnog direktora CNIC-a, predsednika Mount Sinai Heart i glavnog lekara bolnice Mount Sinai i autora studije, ovi nalazi „proširuju naše znanje o tome kako dobijanje mutacija u krvnim ćelijama, a fenomen koji se zove klonska hematopoeza, deluje kao kardiovaskularni faktor rizika.“

Prethodni rad iste grupe je već pokazao u članku iz 2021. u The Journal of the American College of Cardiologi (JACC) da nekoliko od ovih mutacija, poput onih koje utiču na gen TET2, doprinose razvoju kardiovaskularnih poremećaja kao što su ateroskleroza i otkazivanje srca.

Sada, „osim potvrđivanja te ranije studije, naši novi rezultati proširuju naše nalaze i uključuju mutacije u p53 i razvoj bolesti perifernih arterija, stanja koje je posebno rasprostranjeno kod starije populacije“, rekao je dr Hoze Havijer Fuster

Istraživači ističu da mutacije u različitim genima doprinose kardiovaskularnim bolestima kroz različite mehanizme. „U budućnosti, ovo bi se moglo iskoristiti za dizajniranje personalizovanih strategija prevencije koje ciljaju na specifične efekte različitih mutacija“, rekao je naučnik CNIC-a Nuria Matesanz, jedan od prvih autora studije.