EU: Meta je kažnjen sa 390 miliona evra u poslednjem kršenju privatnosti

EU: Meta je kažnjen sa 390 miliona evra u poslednjem kršenju privatnosti

Regulatori Evropske unije u sredu su kaznili matičnu Fejsbuk firmu Metu stotinama miliona kazni za kršenje privatnosti i zabranili kompaniji da primorava korisnike u 27-članom bloku da pristanu na personalizovane oglase na osnovu njihove onlajn aktivnosti.

Irska Komisija za zaštitu podataka izrekla je dve kazne u ukupnom iznosu od 390 miliona evra (414 miliona dolara) u svojoj odluci u dva slučaja koji bi mogli da uzdrmaju Metin poslovni model ciljanja korisnika oglasima na osnovu onoga što rade na mreži. Kompanija kaže da će se žaliti.

Odluka u trećem slučaju koji uključuje Meta-in VhatsApp servis za razmenu poruka očekuje se kasnije ovog meseca.

Meta i druge velike tehnološke kompanije našle su se pod pritiskom pravila o privatnosti Evropske unije, koja su neka od najstrožih na svetu. Irski regulatori su već izrekli Metu četiri druge kazne za kršenje privatnosti podataka od 2021. koje ukupno iznose više od 900 miliona evra i imaju niz drugih otvorenih slučajeva protiv brojnih kompanija iz Silicijumske doline.

Meta se takođe suočava sa regulatornim glavoboljama od strane antimonopolskih zvaničnika EU u Briselu koji navijaju svoje mišiće protiv tehnoloških giganata: optužili su kompaniju prošlog meseca da narušava konkurenciju u malim oglasima.

Irski nadzorni pas — Metin vodeći evropski regulator privatnosti podataka jer je njeno regionalno sedište u Dablinu — kaznio je kompaniju sa 210 miliona evra zbog kršenja pravila EU o privatnosti podataka koja uključuju Fejsbuk i dodatnih 180 miliona evra za kršenje u vezi sa Instagramom.

Odluka proizilazi iz pritužbi podnesenih u maju 2018. kada su pravila privatnosti bloka od 27 zemalja, poznata kao Opšta uredba o zaštiti podataka, ili GDPR, stupila na snagu.

Ranije se Meta oslanjala na dobijanje informisanog pristanka od korisnika da obrađuje njihove lične podatke kako bi im poslužila personalizovane ili ponašajne ​​oglase, koji su zasnovani na tome šta korisnici traže na mreži, veb lokacijama koje posećuju ili video snimcima na koje kliknu.

Kada je GDPR stupio na snagu, kompanija je promenila pravni osnov na osnovu kojeg obrađuje korisničke podatke dodavanjem klauzule u uslove korišćenja usluge za reklame, efektivno primoravajući korisnike da pristanu da se njihovi podaci mogu koristiti. To krši pravila privatnosti EU.

Irski nadzorni pas je u početku stao na stranu Mete, ali je promenio svoj stav nakon što je njen nacrt odluke poslat odboru regulatora za zaštitu podataka EU, od kojih su se mnogi protivili.

U svojoj konačnoj odluci, irski nadzorni pas je rekao da Meta „nema pravo da se oslanja na ‘ugovornu’ pravnu osnovu” da bi isporučivao bihejvioralne oglase na Fejsbuku i Instagramu.

Meta je u izjavi rekao da „čvrsto verujemo da naš pristup poštuje GDPR, i stoga smo razočarani ovim odlukama i nameravamo da uložimo žalbu i na suštinu presuda i na novčane kazne“.

Meta ima tri meseca da osigura da su „operacije obrade“ u skladu sa pravilima EU, iako se u presudi ne precizira šta kompanija treba da uradi. Meta je napomenuo da ga odluka ne sprečava da prikazuje personalizovane oglase, već samo pokriva pravni osnov za rukovanje korisničkim podacima.

Maks Šrems, austrijski advokat i aktivista za privatnost koji je podneo žalbe, rekao je da bi ta presuda mogla da nanese veliki udarac profitu kompanije u EU, jer „ljude sada treba pitati da li žele da se njihovi podaci koriste za reklame ili ne “ i mogu se predomisliti u bilo kom trenutku.

„Odluka takođe obezbeđuje jednake uslove za igru sa drugim oglašivačima koji takođe moraju da dobiju saglasnost za učešće“, rekao je on.

Izmena u skladu sa odlukom može povećati troškove za kompaniju koja se već suočava sa sve većim poslovnim izazovima. Meta je prijavila dva uzastopna kvartala pada prihoda jer je prodaja reklama opala zbog konkurencije iz TikToka, a otpustila je 11.000 radnika zbog širih problema u tehnološkoj industriji.