Istraživači su otkrili da srčani bolesnici žive duže u „zelenijem” okruženju

Istraživači su otkrili da srčani bolesnici žive duže u „zelenijem” okruženju

U dugotrajnoj studiji objavljenoj u časopisu Epidemiologija, istraživači sa Univerziteta u Tel Avivu (TAU) ispitali su vezu između zelenije sredine, koja je najverovatnije zasićena vegetacijom, i stope mortaliteta koronarnih srčanih pacijenata nakon operacije bajpasa – što se smatra traumatičnim događajem i sa fizičkog i sa mentalnog aspekta.

Studija, koja je sprovedena na hiljadama pacijenata koji žive širom Države Izrael i koja ih je pratila u periodu od više od 10 godina, otkrila je da je stopa preživljavanja srčanih pacijenata sa bajpasom koji žive u zelenijim područjima znatno veća od oni čija je životna sredina lišena zelenila.

Profesor Rejčel Dankner sa Odeljenja za epidemiologiju i preventivnu medicinu na Fakultetu za javno zdravlje Fakulteta medicinskih i zdravstvenih nauka kaže: „Trenutna studija je zasnovana na bazi podataka koju smo napravili na Gertner institutu pre oko 20 godina za drugu studiju. : 3.128 srčanih pacijenata koji su bili podvrgnuti operaciji bajpasa u sedam medicinskih centara u Izraelu, od Haife do Ber Ševe, između 2004-2007.

„Koristeći podatke Ministarstva unutrašnjih poslova utvrdili smo da je njih 1.442 (46%) umrlo od različitih uzroka do 2021. godine. U ovoj studiji želeli smo da ispitamo u kojoj meri (ako je uopšte) očekivani životni vek srca pacijenata nakon operacije povezana je sa količinom zelene vegetacije u njihovom naselju“.

Za potrebe studije, istraživači su uporedili podatke o adresama stanovanja pacijenata sa podacima sa NASA-inih satelita Landsat, koji fotografišu Zemlju i mogu da lociraju zelenu boju sa veoma visokom rezolucijom i u opsegu do 30k30. metara od adrese stanovanja—što omogućava identifikaciju vegetacije čak i unutar urbanih sredina.

Istraživači su radili na tome da precizno izračunaju količinu zelenila u radijusu do 300 m oko adrese svakog od pacijenata, i stavili su ovu cifru na datum smrti ili preživljavanja pacijenata, preko 14 godina od datuma operacije. .

Oni su izvršili detaljnu statističku analizu podataka, uključujući prilagođavanja za različite varijable, kao što su: starost, pol, etnička pripadnost, socioekonomski status, hitnost hospitalizacije (elektivna, poluelektivna ili hitna operacija), život na periferiji /centar, zagađenost vazduha i životna udaljenost od Sredozemnog mora. Oko 90% učesnika istraživanja živelo je u urbanim područjima, 80% u obalskoj ravnici od centra do Haife, 15% u oblasti Jerusalima i 5% u južnoj oblasti Ber Ševe.

Dr. student Maia Sadeh napominje: „Podelili smo adrese stanovanja pacijenata u tri grupe, prema količini vegetacije u njihovoj okolini, i otkrili jasnu značajnu povezanost između zelenog okruženja i preživljavanja pacijenata – to jest, koliko godine nastavili su da žive nakon operacije.

„Rezultati su otkrili da je u proseku od 12 godina nakon operacije, rizik od smrtnosti za one koji su živeli u veoma zelenoj sredini bio manji u proseku za 7% u poređenju sa onima koji žive u nezelenom okruženju. otkrili da je korisna veza izraženija među ženama, koje su činile 23% kohorte i bile su starije u vreme operacije (69,5 godina u proseku) u poređenju sa muškarcima (63,8 godina).“

Istraživači zaključuju: „U ovoj studiji smo ispitali preživljavanje pacijenata sa koronarnim srcem nakon operacije bajpasa i otkrili da je život u zelenijoj sredini povezan sa boljim šansama za preživljavanje. Pretpostavljamo da postoji niz razloga za to: u zelenom okruženju ljudi udišu čistiji vazduh i više se bave fizičkom aktivnošću, atmosfera može biti mirnija, a kvalitet života u celini bolji.

„Moguće je da su rezultati istraživanja posebno relevantni za trenutni period u Izraelu: implicirajući da izlaganje zelenom okruženju može biti koristan faktor u oporavku od traume.“

Studiju je sproveo Sadeh pod vođstvom prof. Danknera i prof. Aleksandre Čudnovski sa Porter škole za životnu sredinu i nauke o Zemlji na TAU. Takođe učestvuju: Nir Fulman, takođe iz škole Porter, Nirit Agai i Arnona Ziv sa Gertner Instituta za epidemiološka istraživanja u Medicinskom centru Sheba, Ilan Levi iz Ministarstva zaštite životne sredine i prof. Michael Brauer sa Univerziteta Britanske Kolumbije u Kanada. Istraživanje je sprovedeno uz podršku Fonda za životnu sredinu i zdravlje i Izraelske naučne fondacije.