Kako navode iz udruženja, zahtev se zasniva na dostupnim naučnim istraživanjima, rezultatima analiza i podacima iz Katastra rudarskog otpada, koji ukazuju na prisustvo teških metala na jalovištu nekadašnjeg rudnika, ali i u okolnim potocima i rekama. Prema njihovim navodima, do danas nije sprovedena javno dostupna i sveobuhvatna procena mogućih posledica po zdravlje ljudi koji žive na tom području.
Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da su na području Bobije prethodnih godina vršena nova geološka istraživanja i istražna bušenja, zbog čega postoji potreba da se utvrdi da li je stanje životne sredine ostalo nepromenjeno ili je eventualno došlo do širenja zagađenja i povećanja rizika po stanovništvo.
Iz Gljivarskog društva upozoravaju da postoji mogućnost da teški metali iz kontaminiranog zemljišta i voda dospeju u lanac ishrane preko poljoprivrednih kultura, stočne hrane, mleka i mesa, što bi moglo predstavljati potencijalnu opasnost po zdravlje građana.
Od Ministarstva zdravlja zatraženo je da, u okviru svojih nadležnosti, naloži sprovođenje terenskih ispitivanja kako bi se utvrdilo da li su teški metali prisutni u izvorima, potocima, rekama i drugim površinskim vodama na području Bobije, koje vrste metala su prisutne i u kojim koncentracijama, kao i da li utvrđene vrednosti predstavljaju rizik po zdravlje ljudi.
Takođe, zahtev obuhvata procenu mogućih kratkoročnih i dugoročnih posledica izloženosti stanovništva, identifikaciju puteva izlaganja kontaminaciji, uključujući korišćenje vode i poljoprivrednu proizvodnju, kao i predlog zaštitnih mera ukoliko se potvrdi postojanje zdravstvenog rizika.
Iz udruženja ističu da građani imaju pravo da budu informisani o bezbednosti vode koju koriste, zemljišta koje obrađuju i hrane koju proizvode ili kupuju. Zbog toga očekuju da Ministarstvo zdravlja bez odlaganja organizuje stručna ispitivanja i javnost blagovremeno obavesti o rezultatima i eventualnim merama zaštite.
