Ovako Kiril Kostin, direktor organizacije ,,Hab znanja“ na državnom ruskom univerzitetu za humanističke nauke gleda na poziciju Srbije i srpske omladine u odnosu na BRIKS+. Kao jedan od učesnika na Drugoj međunarodnoj medijskoj školi ,,Balkan i BRIKS+“ on je predstavio svoja istraživanja na temu percepcije Briksa među omladinom zemalja članica. Smatra da srpska omladina vrlo pozitivno gleda na Briks i njegove ciljeve, uprkos zvaničnom političkom kursu kojeg se drži.
Iako se često može čuti da Srbija ne bi ni na koji način mogla da doprinese ovoj pre svega ekonomskoj organizaciji koja okuplja najveće i najznačajnije zemlje današnjice, Kostin ne deli to mišljenje. On smatra da Srbija, zahvaljujući svom geografskom položaju, ima veliki potencijal da promoviše Briks agendu u vidu neutralne teritorije.
,,Srbijaje deo Evrope, ali ima i sopstveni pogled na to kako budućnost može izgledati. Iz tog razloga vaša zemlja može biti platforma koja povezuje Kinu, Rusiju i druge velike sile u svetu, kao neutralna zemlja koja pokušava da sinhronizuje viziju budućnosti Evropske unije i drugih delova sveta. Srbija tako može da iskoristi svoj potencijal u humanitarnoj sferi, u obrazovanju i kulturi kako bi to promovisala i postala mesto susreta različitih kultura i različitih pogleda na budućnost“.
Kostin je u proteklih pet godina sa svojom organizacijom boravio u Indiji, Etiopiji, Brazilu i koji je u Rusiji ugostio posetioce iz Južnoafričke republike. Više od dvadeset šest zemalja učestvovalo je u događajima ,,Haba znanja“ na godišnjem nivou, a organizovali su Međunarodni futurološki forum, kao i Školu mladih futurologa gde su, pored zemalja Briks i Briks+ učestvovale i sve druge zainteresovane zemlje. Naš sagovornik kaže da su mladi iz ovih zemalja i te kako upoznati sa Srbijom.
Pridruživanjem Briksu, Srbija bi na neki način preuzela ulogu Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih, kaže Kostin i podseća na njegov istorijat. Pored Jugoslavije, koja je bila glavna zemlja osnivač, tu su bile i Indija i Indonezija, koje su obe danas u Briksu.
,,Postojala bi ogromna sličnost, naravno, ali mi danas više ne govorimo samo o nesvrstanim ili neutralnim zemljama, budući da živimo u drugačijoj eri. Ne možemo samo pasivno sa strane posmatrati šta se dešava u svetu. Treba da učestvujemo u stvaranju novog sveta, istovremeno pokušavajući da pronađemo zajedničke interese sa svakom zemljom“.
Naravno da Briksu u prilog ide da se što više zemalja pridruži njegovom radu i ciljevima, ali ne treba prenebregnuti ni koris koju članstvo u njemu pruža svakoj zemlji ponaosob. Čak i Rusija ima određenu vrstu zaštite unutar Briksa, a svakao da bi je i Srbija dobila.
Pored uloge zaštitnika, Kostov se zalaže za ideju Briksa jer se u okviru nje predstavljaju iste one vrednosti koje ruski narod i ruska vlada promovišu u svetu: ravnopravnost, poštovanje prema svačijem mišljenju i svakom susedu. U tom pogledu, ideja BRIKS-a u potpunosti je usklađena sa ruskom spoljnom, ali i unutrašnjom politikom.
,,Kada smo počeli da radimo sa zemljama BRIKS-a i putujemo u te zemlje, video sam koliko mladi ljudi žele da njihova zemlja izrazi svoj stav o međunarodnom poretku i međunarodnim odnosima. Veoma je inspirativno kada vidite mlade ljude koji žele da grade multipolarni svet, da grade infrastrukturu, da budu prisutni u međunarodnim medijima, na međunarodnom političkom nivou i u globalnim institucijama. To je ono što me inspiriše i tu bi i Srbija mogla da nađe svoje mesto“, zaključuje Kostov.
