Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je ukaze o proglašenju seta pravosudnih zakona 30. januara, koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić. Ovaj set zakona usvojila je Skupština Srbije, ali je naišao na negativne reakcije iz Evropske unije.
Predstavnici EU ocenili su da bi usvojene izmene mogle predstavljati korak unazad u procesu pristupanja Srbije Uniji. U utorak je Srbija zatražila hitno mišljenje Venecijanske komisije o izmenama pravosudnih zakona.
U pismu Venecijanskoj komisiji, Srbija je tražila mišljenje o izmenama Zakona o javnom tužilaštvu, Zakona o Visokom savetu tužilaca, kao i drugih relevantnih zakona. Predsednica Skupštine, Ana Brnabić, naglasila je da su ovi zakoni morali biti revidirani zbog njihove neefikasne primene.
Brnabić je istakla da je došlo do blokade u radu Visokog saveta tužilaca, što je rezultiralo time da veliki broj nosilaca tužilačkih funkcija nije bio izabran. Izmenama zakona, kako je navela, pokušava se rešiti problem efikasnosti javnog tužilaštva.
Marta Kos je izjavila da revizije zakona predstavljaju korak unazad i da je poverenje EU u Srbiju narušeno. Ona je dodala da očekuju obustavu primene ovih zakona i izrazila sumnju u motive predsednika Vučića.
Brnabić je u pismu navela da je 22. decembra 2025. godine, poslanik Uglješa Mrdić predložio izmene zakona, koje je Narodna skupština usvojila 28. januara 2026. godine. Prilikom izrade izmena, vodilo se računa o međunarodnim standardima vladavine prava.
Republika Srbija ostaje otvorena za dijalog i spremna je da odgovori na pitanja Venecijanske komisije. Brnabić je tražila onlajn sastanak kako bi izložila dodatne argumente u vezi sa usvojenim izmenama zakona.
