Objava na društvenim mrežama kao inicijalni impuls za hapšenje osumnjičenih: Kako se sprovodi istraga?

Objava na društvenim mrežama kao inicijalni impuls za hapšenje osumnjičenih: Kako se sprovodi istraga?

U skladu s modernim pristupom i potrebom za brzom reakcijom, objave na društvenim mrežama sve više postaju izvor informacija za organe reda i pravosuđe. Nedavni slučaj hapšenja osumnjičenog za napade na žene na Dorćolu, nakon objave na društvenim mrežama, podstakao je pitanje o efikasnosti ovakvih inicijativa i procedura.

Policija naglašava da reaguje na bilo kakva saznanja o mogućem krivičnom delu, uključujući i informacije koje proizlaze iz društvenih mreža. Anonimne prijave građana takođe su dovoljne da pokrenu proveru, kao i medijske objave. Profesor dr Mladen Milošević s Fakulteta bezbednosti ukazuje na značaj društvenih mreža kao izvora informacija, ali upozorava na mogućnost dezinformacija i zloupotreba.

U procesu istrage, policija primenjuje različite metode, uključujući analizu snimaka nadzornih kamera, rad na terenu, ispitivanje svedoka, ali i nove tehnologije. Važnost kritičke analize informacija proizilazi iz potrebe za proverom pouzdanosti, što policija postiže angažovanjem ljudi na terenu i korišćenjem dokazanih metoda.

Podseća se da iako policija prva sazna za krivično delo, istragu vodi tužilaštvo. Tužioci daju uputstva policiji i nalažu dalje radnje. Advokat Ivan Stanikić ističe da se istraga nastavlja prikupljanjem dokaza, a kada tužilaštvo smatra da su dovoljni, podiže optužnicu ili optužni predlog. Sud dalje razrađuje i ispituje sve dokaze.

Okrivljeni tokom istrage ima pravo na advokata, bilo da ga izabere sam ili mu bude dodeljen po službenoj dužnosti. Odluka o pritvoru zavisi od faktora poput opasnosti od bekstva, ponovljenih krivičnih dela ili uticaja na istragu, pri čemu pritvor može trajati najduže šest meseci.