Vanja Bajović je istakla da Nacrt predstavlja propuštenu priliku za uspostavljanje efikasnog sistema zaštite životinja. Iako su neki predlozi usvojeni, većina izmena je površna i ne rešava sistemske nedostatke. Najveći problem je odlaganje primene evropskih standarda pod izgovorom harmonizacije sa pravom EU.
Prema njenim rečima, zakon ne definiše jasno pravila, već prepušta ključna pitanja pravilnicima koje ministar treba da donese. To stvara neizvesnost o usklađenosti sa evropskim propisima i onome što će važiti u praksi. Takođe, Nacrt zakona legalizuje rad neregistrovanih odgajivačnica, umesto da ih suzbije.
Bajović je naglasila da se prijavljivanje Ministarstvu može obaviti bez ispunjavanja propisanih uslova za držanje životinja. To ne rešava problem nelegalnog uzgoja, već ga uvodi u zakonske okvire. Pitanje obaveznog čipovanja ostaje nerešeno, a postojeća obaveza se ne kontroliše.
Ona je ukazala na to da je teško kazniti vlasnike koji napuštaju životinje, jer se ne može pouzdano utvrditi ko je njihov vlasnik. Nacrt ne predviđa obaveznu sterilizaciju, što omogućava vlasnicima da ostavljaju pse i mačke bez posledica. Član 62 samo naglašava obavezu sprečavanja rađanja neželjenih ljubimaca, ali ne postavlja sterilizaciju kao zakonsku obavezu.
Bajović je kritikovala i odredbe koje se odnose na ogledne životinje, jer ostavljaju prostor za zloupotrebe. Nacrt omogućava izvođenje ogleda na registrovanim životinjama uz saglasnost vlasnika, što može dovesti do korišćenja neregistrovanih životinja u eksperimentalne svrhe bez ispunjavanja uslova.
Zakonodavac propisuje da lokalne samouprave donose odluke o vrsti i broju kućnih ljubimaca, što može dovesti do diskriminacije. Ove odluke su ranije oborene pred Ustavnim sudom zbog nejednakosti. Bajović smatra da Nacrt zakona ne teži suštinskom unapređenju dobrobiti životinja.
Ministarstvo poljoprivrede najavilo je javnu raspravu o Nacrtu zakona do 10. avgusta. Novi Nacrt dolazi skoro godinu dana nakon prethodnog predloga, koji je takođe naišao na kritike stručne javnosti.
