Kada se govori o inflaciji, najčešće se misli na rast cena proizvoda i usluga u potrošačkoj korpi. Međutim, struktura potrošnje varira među domaćinstvima, što utiče na različite mere inflacije. Analiza je sprovedena na osnovu podataka iz Ankete o potrošnji domaćinstava, podeljenih u pet kvintila prema visini potrošnje.
Prvi kvintil obuhvata 20% domaćinstava s najnižom potrošnjom, dok peti kvintil obuhvata 20% domaćinstava s najvišim nivoom potrošnje. Za svaku grupu konstruisana je posebna mera inflacije, uzimajući u obzir ponderisanje potrošnje. Na taj način, dobijene su stope inflacije koje bolje odražavaju iskustva različitih grupa stanovništva.
Tokom 2022. i prve polovine 2023. godine, inflacija je najviše pogodila domaćinstva s nižim nivoom potrošnje. Hrana i komunalne usluge čine značajan deo budžeta ovih domaćinstava, a cene u tim kategorijama su najviše rasle. Globalni poremećaji na tržištima energenata i hrane dodatno su uticali na ovu situaciju.
S druge strane, cene transporta, ugostiteljstva i rekreacije su rasle, što je pomoglo da se ublaži razlika između inflacije za domaćinstva s nižim i višim nivoom potrošnje. Najveći jaz između inflacije prvog i petog kvintila zabeležen je sredinom 2023. godine, iznosio je oko 2,6 procentna poena.
Od početka 2024. godine, inflacija usporava, što je rezultat strožih monetarnih politika. U ovoj situaciji, domaćinstva s nižom potrošnjom beleže brže usporavanje međugodišnje inflacije. Ova dinamika se nastavila i tokom 2025. godine, uz izuzetak perioda nepovoljnih vremenskih prilika.
Analiza takođe istražuje uticaj inflacije na realni rast zarada domaćinstava. U 2022. godini, većina grupa zabeležila je stagnaciju ili pad zarada, dok su domaćinstva s nižim dohotkom bila najviše pogođena. U narednim godinama očekuje se povoljnija dinamika za ovu grupu, uz rast minimalne zarade i usporavanje inflacije.
