Ono što pijete tokom dana može imati veći uticaj na zdravlje nego što mislite.
Visok krvni pritisak jedan je od najčešćih faktora rizika za srčane bolesti i moždani udar. Toliko je rasprostranjen da ga ima gotovo polovina odraslih u Sjedinjenim Američkim Državama, a poslednjih godina sve češće se dijagnostikuje i kod dece i adolescenata, piše Eating Well.
Iako se visok unos soli smatra jednim od glavnih uzroka hipertenzije, istraživači upozoravaju da bi značajnu ulogu mogao da ima i fruktoza, posebno kada se unosi putem zaslađenih napitaka.
Fruktoza je prirodni šećer koji se nalazi u voću, voćnim sokovima i medu, ali se dodaje i mnogim industrijskim proizvodima, uključujući gazirane sokove, voćne napitke, sportske napitke, jogurte, žitarice za doručak i peciva.
Kada se unosi u velikim količinama, naročito kroz napitke, fruktoza se razgrađuje u jetri, gde može da poveća proizvodnju mokraćne kiseline. Povišen nivo mokraćne kiseline može oštetiti unutrašnji sloj krvnih sudova, narušiti njihovu funkciju i doprineti povećanju krvnog pritiska. Istovremeno podstiče stvaranje triglicerida i lipoproteina veoma male gustine (VLDL), što dodatno povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Kako je sprovedeno istraživanje?
Istraživači sa Univerziteta Harvard i Univerziteta u Torontu analizirali su podatke iz dugoročne studije Growing Up Today Study (GUTS), koja je pratila gotovo 26.000 Amerikanaca od detinjstva i adolescencije do odraslog doba, u periodu od čak 25 godina.
Učesnici su redovno popunjavali upitnike o ishrani, telesnoj težini, fizičkoj aktivnosti i zdravstvenom stanju. Posebna pažnja posvećena je unosu zaslađenih napitaka, voćnih sokova i celog voća.
Tokom perioda praćenja više od 1.600 učesnika prijavilo je da im je dijagnostikovana hipertenzija.
Šta su pokazali rezultati?
Nakon što su uzeli u obzir ishranu, fizičku aktivnost, vreme provedeno pred ekranima i san, istraživači su utvrdili da nije presudna ukupna količina fruktoze, već izvor iz kog potiče.
Najvažniji nalazi bili su:
- osobe koje su pile dve ili više porcija zaslađenih napitaka dnevno imale su znatno veći rizik od razvoja hipertenzije;
- jedna porcija zaslađenog napitka dnevno bila je povezana sa 14 odsto većim rizikom od visokog krvnog pritiska;
- svaka dnevna porcija gaziranog pića povećavala je rizik za 23 odsto, dok je sportski napitak bio povezan sa 36 odsto većim rizikom;
- osobe koje su pile više od jedne i po čaše voćnog soka dnevno takođe su imale povećan rizik od hipertenzije.
S druge strane, konzumiranje celog voća nije bilo povezano sa većim rizikom od visokog krvnog pritiska, bez obzira na to da li je reč o umerenim ili tropskim vrstama voća.
Šta može da smanji rizik?
Istraživači su analizirali i šta bi se dogodilo kada bi učesnici zamenili zaslađene napitke drugim namirnicama.
Pokazalo se da bi zamena jedne dnevne porcije zaslađenog pića:
- celim voćem smanjila rizik od hipertenzije za 22 odsto;
- mlekom za 13 odsto;
- vodom za 9 odsto.
Takođe, zamena jedne čaše voćnog soka celim voćem bila je povezana sa 19 odsto manjim rizikom od razvoja hipertenzije.
Šta to znači u praksi?
Autori naglašavaju da se rezultati odnose na dodate šećere, posebno one u zaslađenim napicima, dok prirodni šećeri iz celog voća nisu pokazali štetan efekat.
Ako često posežete za gaziranim ili drugim zaslađenim pićima, stručnjaci savetuju da počnete postepeno – zamenite jedno piće dnevno vodom, mlekom ili komadom voća, a zatim svake nedelje napravite još jednu takvu zamenu. Na taj način možete smanjiti rizik od visokog krvnog pritiska, a istovremeno organizmu obezbediti više korisnih hranljivih materija.
