Rat na Bliskom istoku i strah od nestašice nafte doveli su do značajnog rasta cena energenata. Ormuski moreuz, kroz koji prolazi velika količina nafte, zatvoren je zbog sukoba, što dodatno komplikuje situaciju. U Srbiji je zabeležen porast tražnje za gorivom, a građani toče pune rezervoare.
Predsednik Aleksandar Vučić je izjavio da će Srbija imati dovoljno goriva za narednih 90 dana, dok su akcize na gorivo smanjene za 20 odsto. Akciza na dizel je smanjena sa 74,04 dinara na 59,23 dinara, dok je kod benzina smanjena sa 72 dinara na 57,6 dinara po litru. I pored smanjenja akciza, cene goriva su porasle.
Građani su prošle nedelje plaćali 203 dinara po litru dizela, a danas 208 dinara. Ministarka Dubravka Đedović Handanović smatra da su trenutne cene povoljne, s obzirom na to da je realna cena dizela trebala biti znatno viša. Međutim, analitičari upozoravaju da su cene goriva u Srbiji među najvišima u regionu.
Cene dizela u Bosni i Hercegovini pre sukoba bile su ispod 150 dinara, dok su sada oko 160 dinara. U Hrvatskoj je cena dizela porasla sa 176 dinara na 202 dinara, ali je smanjena na 182 dinara državnim merama. Slične promene su zabeležene i u drugim zemljama regiona.
U Srbiji, više od polovine cene goriva čine akcize i PDV, što dodatno opterećuje građane. Prema podacima, udeo državnih nameta u ceni dizela iznosi 55 odsto, dok je kod benzina 57 odsto. Ova situacija ukazuje na to da država zavisi od prihoda od goriva.
Privrednici ističu da visoke cene goriva negativno utiču na transport i privredu. Razlika u ceni između benzina i dizela nastaje zbog načina obračuna akciza. Takođe, Bosna i Hercegovina, koja nema rafineriju, nabavlja gorivo iz Srbije po nižim cenama zbog manjih poreskih opterećenja.
