Agencija za energetiku (IEA) je istovremeno upozorila na najveću krizu energetske bezbednosti do sada. U intervjuu za briselski portal Juronjuz, direktor IEA Fatih Birol je izjavio da bi ublažavanje sankcija na rusku energiju predstavljalo „veliku grešku“ evropskih zemalja, s obzirom na to da se blok suočava sa novim energetskim šokom.
Pritisak na cene energije dolazi kao posledica krize u Ormuskom moreuzu, gde je Teheran zatvorio ključni prolaz u martu. Ova situacija je dovela do rasta cena nafte za 65 odsto, prema procenama Evropske komisije, dok je cena gasa više nego udvostručena.
Brisel je odbacio mogućnost ublažavanja sankcija na ruske energente, čak i preko trećih zemalja. Birol je naglasio da bi „kucanje na vrata Rusije“ bila velika greška, a njegov stav se poklapa sa stavovima EU.
Ranije ovog meseca, SAD su produžile ukidanje sankcija na rusku naftu na moru, dok je Velika Britanija ublažila restrikcije na uvoz ruskog goriva. EU je, međutim, odbila da ublaži mere, tvrdeći da bi to samo produžilo rat Rusije u Ukrajini.
Rastuće cene energenata izazivaju tenzije među članicama EU, a italijanska premijerka Đorđa Meloni je naglasila važnost energetske krize. IEA u svom godišnjem izveštaju predviđa da bi poremećaji u Ormuskom moreuzu mogli nadmašiti one iz naftne krize sedamdesetih godina.
Globalne investicije u energetiku ove godine dostići će 3,4 hiljade milijardi dolara, a očekuje se da će značajan deo biti usmeren na obnovljive izvore i elektrifikaciju. Birol je istakao da će tekuća kriza imati dugotrajan uticaj na Evropu, naglašavajući važnost energetske strategije za evropski suverenitet.
