Nemačka je već prikupila više od 500 dokaza o ratnim zločinima u Ukrajini

Nemačka je već prikupila više od 500 dokaza o ratnim zločinima u Ukrajini

Nemačke vlasti su govorile o svojim aktivnostima u istrazi ruskih ratnih zločina u Ukrajini, prenosi Bild.

Prema podacima Saveznog ministarstva pravde, SR Nemačka je već prikupila više od 500 dokaza o ratnim zločinima u Ukrajini i intervjuisala više od 160 svedoka.

Prema ministru pravde Marku Bušmanu, ako neko naredi da se svjesno krši međunarodno krivično pravo, taj vladar je potencijalno ratni zločinac.

„Međunarodni krivični sud je izdao nalog za hapšenje (ruskog predsednika) Putina. Nadam se i želim da će mu u jednom trenutku morati da se sudi. Znam da će nam za to trebati mnogo strpljenja“, rekao je on.

Ministar je istakao da je to ratni zločin ukoliko se ruski dron namerno uvede u stambenu zgradu u kojoj se nalaze samo civili.

„Svaka fotografija i svaki snimak na mobilnim telefonima, na primer, mogu pomoći u istrazi. Svako ko izbriše takve materijale pomaže samo ruskim ratnim zločincima“, naglasio je Bušman.

On je dodao da nemačke vlasti žele da ubede više žrtava ili svedoka traumatskih iskustava među Ukrajincima koji su pobegli u Nemačku da svoja iskustva podele sa policijom.

Ranije je Nemačka saopštila da je identifikovala Ruse za koje se sumnja da su gađali civile u Gostomelu, uključujući jednog nemačkog državljanina, u prvoj istrazi Berlina o ratnim zločinima u Ukrajini.

Pre toga je kancelarija tužioca Međunarodnog krivičnog suda potvrdila da je primila žalbu bivšeg pukovnika ruske obaveštajne službe Igora Salikova, koji je pobegao u Holandiju i izjavio da je spreman da svedoči o ratnim zločinima Ruske Federacije.

Pre toga se saznalo da je bivši pukovnik ruske obaveštajne službe, 60-godišnji Igor Salikov, otputovao u Holandiju i izjavio da želi da svedoči na Međunarodnom krivičnom sudu.

Salikov tvrdi da je služio 25 godina najpre u ruskoj vojsci, zatim u Vagnerovoj privatnoj vojnoj kompaniji, na čijoj strani se borio u Siriji i nekoliko afričkih zemalja. Umešan je i u agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu, prvo 2014. godine, a kasnije 2022. godine.

Nakon toga iz Kancelarije generalnog tužioca Ukrajine saopštili su da su više od pola godine istraživali informacije dobijene od Salikova.