Kina: Američki razarač plovi u blizini spornih ostrva

Kina: Američki razarač plovi u blizini spornih ostrva

Američki razarač plovio je u sredu u blizini spornih Paracelskih ostrva u Južnom kineskom moru, izazvavši ljutu reakciju Pekinga, koji je rekao da je njegova vojska „oterala“ brod nakon što je ilegalno ušao u teritorijalne vode.

Sjedinjene Države redovno sprovode ono što nazivaju operacijama slobode plovidbe u Južnom kineskom moru osporavaju, kako kažu, ograničenja nevinog prolaza nametnuta od strane Kine i drugih podnosilaca zahteva.

Američka mornarica je saopštila da je USS Benfold „potvrđivao prava i slobode plovidbe u Južnom kineskom moru u blizini Paraselskih ostrva, u skladu sa međunarodnim pravom“.

„Nezakonita i velika pomorska potraživanja u Južnom kineskom moru predstavljaju ozbiljnu pretnju slobodi mora, uključujući slobodu plovidbe i preletanja, slobodnu trgovinu i nesmetanu trgovinu i slobodu ekonomskih mogućnosti za priobalne zemlje Južnog kineskog mora.

Kina kaže da ne ometa slobodu plovidbe ili preletanja, optužujući Sjedinjene Države da namerno izazivaju tenzije.

Južna pozorišna komanda Narodne oslobodilačke armije saopštila je da su akcije američkog broda ozbiljno narušile suverenitet i bezbednost Kine ilegalnim ulaskom u kineske teritorijalne vode oko Paracelsa, na koje pravo polažu i Vijetnam i Tajvan.

„Komanda Južnog pozorišta PLA organizovala je pomorske i vazdušne snage da prate, nadgledaju, upozoravaju i odvoze“ brod, dodaje se, pokazujući slike Benfolda snimljene sa palube kineske fregate Ksianning.

„Činjenice još jednom pokazuju da Sjedinjene Države nisu ništa drugo do ’tvorac bezbednosnog rizika u Južnom kineskom moru‘ i ’razarač regionalnog mira i stabilnosti‘.

Kina je preuzela kontrolu nad Paraselskim ostrvima od tadašnje vlade Južnog Vijetnama 1974. godine.

U ponedeljak je obeležena šesta godišnjica presude međunarodnog tribunala kojom je poništena velika pretenzija Kine na Južno kinesko more, kanal za oko 3 triliona dolara vredne trgovine brodovima svake godine.

Kina nikada nije prihvatila presudu.

Kina polaže pravo na skoro celo Južno kinesko more. Vijetnam, Filipini, Malezija, Tajvan i Brunej imaju konkurentna i često preklapajuća potraživanja.

Kina je izgradila veštačka ostrva na nekim od svojih poseda u Južnom kineskom moru, uključujući aerodrome, što je izazvalo zabrinutost u regionu u vezi sa namerama Pekinga.