Najveći izazov za zimski turizam je skraćena sezona, koja se javlja zbog viših temperatura. Iako snega i dalje ima, on se zadržava mnogo kraće, što stvara probleme poznatim evropskim ski centrima. Srbija je posebno ranjiva jer nema dovoljno visoke planinske masive.
Vuković Vimić ističe da se zimska sezona skraćuje zbog sve manjeg broja dana sa temperaturama koje mogu održati snežni pokrivač. Ipak, ovaj problem može postati razvojna šansa za planinske centre tokom ostatka godine. Kako se gradovi zagrevaju, raste potreba za begom na mesta sa prijatnijom klimom.
Tokom letnjih meseci, sve više ljudi iz urbanih sredina oseća potrebu za svežijim temperaturama. Zlatibor je dobar primer, jer je uspeo da razvije sadržaje tokom cele godine, čime više ne zavisi isključivo od skijališne sezone. Blizina Zlatibora urbanim sredinama omogućava ljudima da ga posećuju više puta godišnje.
Međutim, razvoj planinskog turizma mora biti pažljivo planiran. Klimatske promene donose obilnije padavine i bujične poplave, što zahteva prilagođavanje novih građevinskih projekata. Iako se često govori o letovanju na Mediteranu, Vuković Vimić smatra da će se periodi odmora menjati, a sezona će trajati duže.
Sever Evrope mogao bi postati privlačniji za letnji odmor zbog prijatnijih temperatura. Ipak, ni severnije zemlje nisu pošteđene klimatskih promena, što može dovesti do problema sa sušama i poplavama. U budućnosti, turizam bi mogao postati važan deo prilagođavanja klimatskim promenama.
Boravak u prirodi tokom ekstremnih vrućina može doprineti očuvanju zdravlja, posebno u urbanim sredinama. Srbija već ima programe prilagođavanja, ali njihova primena je spora. Klimatske promene će promeniti turističku mapu Evrope, a sve više ćemo se pitati kada i gde putovati.
