Trampova poseta Kini dolazi u trenutku kada su odnosi između dve najveće ekonomije sveta napeti. Očekuje se da će sastanak doneti dogovore od globalnog značaja, posebno u vezi sa trgovinskim pitanjima. Oba lidera su svesna da ne smeju propustiti ovu priliku.
Tramp se nada da će uspeti da postigne delimični sporazum u trgovinskom ratu, posebno oko carina. Američka industrija se oslanja na kineske porudžbine, što bi Trampu pomoglo u predstojećoj kampanji za izbore. U SAD se 3. novembra održavaju izbori za sve članove Predstavničkog doma i deo Senata.
Peking smatra pitanje Tajvana crvenom linijom u odnosima sa SAD. Tajvan se smatra odmetnutom pokrajinom, dok Peking insistira na principu jedne Kine. Ovaj princip je osnova svih diplomatskih odnosa sa Narodnom Republikom Kinom.
Zakon o odnosima sa Tajvanom iz 1979. godine omogućava SAD da snabdeva Tajvan odbrambenim oružjem. Tajvan planira da kupi američke vojne sisteme u vrednosti do 25 milijardi dolara do 2033. godine. Peking je svestan manevarskog prostora koji Tramp ima u okviru postojećeg pravnog okvira.
Kina igra ključnu ulogu u globalnim sukobima, uključujući rat sa Iranom i sukob u Ukrajini. Peking se trudi da održi ravnotežu i izbegne direktno uključivanje u sukobe. Kineski zvaničnici su izrazili zabrinutost zbog regionalnog mira i stabilnosti.
Trampova poruka Kini je jasna: potrebno je smanjiti trgovinski suficit. Iako su carine na kineske proizvode delimično suspendovane, dogovor između dve zemlje još uvek nije postignut. Kina je spremna da kupuje američke proizvode, ali traži uzvratne ustupke.
