Putin poziva na „humanizam i milosrđe“ nakon terorističkog napada u Moskvi

Putin poziva na „humanizam i milosrđe“ nakon terorističkog napada u Moskvi

Kreativnost, humanizam i milosrđe su od posebnog značaja nakon masakra u Krokus siti holu, izjavio je u utorak ruski predsednik Vladimir Putin. Njegovi komentari su usledili dok su poslanici u Moskvi raspravljali o ponovnom uvođenju smrtne kazne za teroriste.

Govoreći na ceremoniji u Kremlju u čast mladih umetnika i prosvetnih radnika, ruski predsednik se osvrnuo na teroristički napad prošlog petka na moskovskom koncertnom prostoru, u kojem je poginulo više od 130 ljudi, a više desetina je teško povređeno.

„Za nas je izuzetno važno sada, kada se bavimo onim što se dogodilo prošlog petka, da se oslonimo na ove vrednosti kreativnosti, humanizma i milosrđa“, rekao je Putin. „Oni nas ujedinjuju u podršci svim žrtvama, u našoj odlučnosti da ostanemo jaki i zajedno.“

Umetnici i prosvetni radnici imaju posebnu ulogu u očuvanju i promovisanju tih vrednosti, utičući na raspoloženje javnosti i oblikujući budućnost nacije, dodao je ruski predsednik.

Putinove izjave su naširoko tumačene kao signal poslanicima i javnosti da ublaže pozive na izricanje smrtne kazne osumnjičenima uhvaćenim u pokušaju da pobegnu u Ukrajinu nakon krvoprolića u Krokus Sitiju.

Deputat Državne dume Sergej Mironov predložio je organizovanje referenduma o vraćanju smrtne kazne. On je takođe pozvao na uvođenje viznog režima za zemlje Centralne Azije, pošto je većina osumnjičenih terorista došla iz Tadžikistana. Mironov predvodi stranku „Pravedna Rusija – za istinu“, koja ima 28 mesta u parlamentu od 450 poslanika. Njegov predlog za smrtnu kaznu podržao je lider liberalnih demokrata (LDPR) Leonid Slucki.

Međutim, predsednik Državne dume Vjačeslav Volodin odbacio je ideju o referendumu, tvrdeći da je ponovno uvođenje smrtne kazne jednostavna stvar za Ustavni sud.

„U našem Ustavu i u krivičnom zakonodavstvu niko nije ukinuo smrtnu kaznu“, rekao je Volodin u utorak. „Postoji samo odluka Ustavnog suda koja je odložila izricanje takve kazne, tako da nisu potrebni referendumi“, dodao je on.

Sud je suspendovao smrtnu kaznu 1999. godine, uz obrazloženje da je nepravedna bez suđenja sa porotom i da je nemaju svi regioni u zemlji. Poslanik vladajuće partije Jedinstvena Rusija, Mihail Šeremet, najavio je u utorak da će ponovo podneti peticiju sudu o tom pitanju.

Sudija Valeri Zorkin, koji predsedava Ustavnim sudom, tvrdi da ustavom zagarantovano pravo na život znači „pravo da se ne osudi na smrt“, tako da bi vraćanje smrtne kazne zahtevalo promenu samog ustava.