Protest protiv zakona o „stranom agentu“ u Gruziji postaje nasilan

Protest protiv zakona o „stranom agentu“ u Gruziji postaje nasilan

Demonstranti koji se protive zakonu koji bi zahtijevao transparentnost od nevladinih organizacija koje se finansiraju iz inostranstva pokušali su upasti u parlament u Tbilisiju i sukobili se sa policijom.

Debata o nacrtu zakona pod nazivom „O transparentnosti stranog uticaja” prekinuta je nasiljem u ponedeljak kada je opozicioni poslanik napao člana vladajuće stranke tokom govora. U međuvremenu, hiljade opozicionih aktivista okupilo se ispred demonstracija prošlog proleća.

Grupa demonstranata pokušala je da probije policijsku liniju i opkoli zgradu, javlja dopisnik TASS-a sa lica mesta. Policija je odgovorila podizanjem vodenih topova i naredila demonstrantima da se raziđu pod pretnjom sile.

Ubrzo nakon toga, parlamentarni odbor za pravna pitanja usvojio je predlog zakona o stranim agentima u prvom čitanju, čime je stvorena osnova za njegovo napredovanje u punoj sali.

Vlada u Tbilisiju saopštila je da je predložila zakon kojim bi se smanjio uticaj nevladinih organizacija koje finansiraju strane zemlje u Gruziji. Kritičari su ga označili kao „ruski zakon“, tvrdeći da je nastao po uzoru na predlog zakona koji je Moskva usvojila 2012. Vladajuća partija Gruzijski san, međutim, tvrdi da je njena inspiracija zapravo Zakon o registraciji stranih agenata SAD iz 1938. godine i da je gruzijski verzija je daleko blaža. Moskva je negirala da ima bilo kakvu vezu sa predloženom merom.

Prošlogodišnji pokušaj usvajanja zakona doveo je do višednevnih nereda ispred parlamenta i ogromnog pritiska na Tbilisi od strane SAD i EU. Iako su ga poslanici prvobitno usvojili u prvom čitanju, predomislili su se nakon nasilja.

Prvobitni zakon bi zahtevao od pojedinaca i organizacija sa više od 20% stranih sredstava da se registruju kao „agenti stranog uticaja“. Novi nacrt zamenio je tu frazu sa „organizacija koja olakšava interese strane sile“, ali je zahtev za registraciju ostao netaknut.

Predsednica Salome Zurabičvili se protivila predlogu zakona, tvrdeći da bi on poremetio nastojanje Gruzije da se pridruži EU. Bela kuća kaže da bi taj predlog potkopao slobodu govora i naštetio vezama Gruzije sa Zapadom.