Niže stope skrininga povezane sa porastom karcinoma prostate

Niže stope skrininga povezane sa porastom karcinoma prostate

Pad skrininga na rak prostate povezan je sa naknadnim porastom uznapredovalog karcinoma, prema podacima američkog Ministarstva za pitanja veterana (VA).

Nova studija, koja je uključivala više od 5 miliona muškaraca starijih od 40 godina u 128 ustanova VA širom zemlje između 2005. i 2019. godine, otkrila je da kada se podstiče skrining, kasnije dijagnoze neizlečivih uznapredovalih maligniteta su manje verovatne.

„Stope skrininga su bile značajni prediktori stope metastatskog karcinoma“, rekao je vođa studije dr Brent Rouz sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu na konferenciji za novinare u ponedeljak na godišnjem sastanku Američkog društva za radijacionu onkologiju (ASTRO) u San Antoniju, Teksas. Metastatski karcinomi su oni koji su uznapredovali i proširili se na druge delove tela.

Prednosti skrininga za rak prostate su kontroverzne. U 2012. godini, američka Radna grupa za preventivne usluge (USPSTF) savetovala je da to ne bude, tvrdeći da, pošto bolest obično napreduje veoma sporo, rizici skrininga prevazilaze potencijalnu korist. Postojala je zabrinutost da bi sumnja na rak prostate na osnovu uobičajenog testa krvi mogla dovesti do bolnih, potencijalno rizičnih biopsija koje možda nisu bile neophodne.

U 2018. godini, na osnovu novih dokaza, panel je izmenio svoju preporuku da ograniči skrining raka prostate na muškarce od 55 do 69 godina, i to samo ako „iskažu sklonost skriningu nakon što su obavešteni i razumeju koristi i rizike“.

Sveukupno u ustanovama VA, stope skrininga sa krvnim testovima za nivoe prostata specifičnog antigena (PSA) su pale sa 47,2% u 2005. na 37,0% u 2019. godini, izvestili su istraživači.

Tokom tog perioda, stopa metastatskog karcinoma prostate porasla je sa 5,2 na 100.000 muškaraca na 7,9 na 100.000, pri čemu je rast izazvan povećanjem u starosnim grupama od 55-69 i preko 70 godina, rekli su istraživači.

U pojedinačnim ustanovama, veće stope skrininga bile su povezane sa nižim stopama naknadnih dijagnoza uznapredovalog karcinoma. Ali za svakih 10% smanjenja skrininga, pet godina kasnije došlo je do odgovarajućeg povećanja incidencije metastatskog karcinoma prostate od 10%, rekli su istraživači.

Opservacijske studije poput ove ne mogu dokazati uzrok i posledicu, a ranija randomizovana ispitivanja koja su upoređivala skrining sa bez skrininga dala su oprečne rezultate, što dodatno komplikuje problem. Veliko evropsko ispitivanje pokazalo je značajnu korist, ali severnoameričko suđenje nije.

U severnoameričkom suđenju, međutim, mnogi muškarci koji su bili dodeljeni grupi bez skrininga „tajno“ su privatno pregledani od strane njihovih ličnih lekara, što je verovatno uticalo na ishode, rekao je izabrani predsednik ASTRO dr Džef Mihalski sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Vašingtonu u Sent Luisu rekao je na konferenciji za novinare.

Rouz je primetila da, iako je savet USPSTF-a da se ograniči skrining raka prostate doveo do niže stope dijagnoza raka prostate, stope metastatskog raka prostate su porasle „dramatičnije“.

„Nadamo se da će ovi podaci dati šansu USPSTF-u da ponovo procijeni svoje preporuke“, rekao je Mihalski.

Portparol USPSTF-a je rekao da ažuriranje preporuka za skrining raka prostate trenutno nije u toku.