Međunarodni sud pravde nadležan za genocid nad Rohinjama

Međunarodni sud pravde nadležan za genocid nad Rohinjama

UN kažu da je vojna kampanja Mjanmara 2017. godine, koja je odvela 730.000 Rohinja u susedni Bangladeš, uključivala „genocidna dela“.

Međunarodni sud pravde (ICJ) odbacio je prigovore Mjanmara na optužbu za genocid zbog tretmana muslimanske manjine Rohinja, čime je otvoren put da se slučaj u potpunosti sasluša.

Mjanmar, kojim sada vlada vojna hunta od 2021. godine, tvrdi da Gambija nema pravo da podnese slučaj najvišem sudu UN-a, zvanično poznatom kao Međunarodni sud pravde (MSP).

Međutim, predsjedavajuća sudija Joan Donoghue rekla je da je vijeće od 13 sudija utvrdilo da svi članovi Konvencije o genocidu iz 1948. mogu i moraju djelovati kako bi spriječili genocid i da je sud nadležan za ovaj slučaj.

„Gambija, kao potpisnica Konvencije o genocidu, je u pravu“, rekao je Donogu, čitajući sažetak presude.

Sud će sada razmotriti meritum slučaja, proces koji će trajati godinama, prenosi Hina pozivajući se na Rojters.

Gambija, koja je pokrenula tužbu nakon što je njen tadašnji državni tužilac posetio izbeglički kamp u Bangladešu, tvrdi da su sve zemlje dužne da poštuju Konvenciju o genocidu iz 1948. godine. 57-člana Organizacija islamske saradnje podržava je u tužbi, koja ima za cilj da Mjanmar pozove na odgovornost i spreči dalje krvoproliće.

Odvojena misija UN za utvrđivanje činjenica zaključila je da je vojna kampanja Mjanmara 2017. godine, koja je proterala 730.000 ljudi Rohinja u susedni Bangladeš, uključivala „genocidna dela“.

Iako su odluke suda obavezujuće i zemlje ih uglavnom poštuju, sud nema načina da ih sprovede.

U privremenoj presudi iz 2020., sud je naložio Mjanmaru da zaštiti Rohinje od genocida, pravne pobede koja je utvrdila njihova prava kao zaštićene manjine prema međunarodnom pravu.

Grupe Rohinja i aktivisti za ljudska prava smatraju da nije bilo značajnog pokušaja da se okonča njihov sistematski progon i ono što Amnesti internešenel naziva sistemom aparthejda.

Rohinjama se i dalje uskraćuje državljanstvo i sloboda kretanja u Mjanmaru. Desetine hiljada je deceniju zatvoreno u logorima za raseljena lica.

Mjanmarska vojna hunta zatvorila je demokratsku liderku Aung San Su Ći, koja je lično branila Mjanmar na saslušanjima u Hagu 2019.