G7 predviđa mogući krajnji datum za elektrane na ugalj

G7 predviđa mogući krajnji datum za elektrane na ugalj

Ministri energetike G7 u ponedeljak su razgovarali o mogućem vremenskom okviru za postepeno gašenje elektrana na ugalj, pošto su UN upozorile da „izgovori“ za nepreduzimanje smelih akcija u vezi sa klimatskim promenama „nisu prihvatljivi“.

Sastanak Grupe sedam u Torinu je prva velika politička sednica otkako je svet na samitu UN o klimi COP28 u decembru obećao da će preći sa uglja, nafte i gasa.

Ministri energetike i ekološke tranzicije iz G7 bili su u ponedeljak, prvi od dvodnevnih razgovora, blizu posvećenosti zajedničkom cilju gašenja elektrana na ugalj, reklo je nekoliko izvora za AFP.

Izgledalo je da će se obavezati da će ih zatvoriti „u prvoj polovini 2030-ih“, rekao je evropski izvor za AFP.

Najnoviji nacrt G7 obavezuje se da će „postupno ukinuti postojeću nesmanjenu proizvodnju električne energije iz uglja u našim energetskim sistemima tokom prve polovine 2030-ih ili u vremenskom okviru koji je u skladu sa održavanjem ograničenja rasta temperature od 1,5°C na dohvat ruke, u skladu sa neto nultim putevima zemalja “, rekao je izvor.

Fiksni vremenski okvir bi se pozdravio kao važan korak.

Šef UN-a za klimu Sajmon Stil pozvao je ranije u ponedeljak visoko industrijalizovane zemlje da iskoriste svoj politički uticaj, bogatstvo i tehnologije da okončaju upotrebu fosilnih goriva.

„Potpuna je besmislica tvrditi da G7 ne može — ili ne treba — da predvodi hrabrije klimatske akcije“, rekao je ministrima Stiel, koji vodi organizaciju Ujedinjenih nacija za klimatske promene.

Razgovori su usledili pošto novi izveštaj globalnog instituta za klimu pokazuje da G7 – koja uključuje Kanadu, Francusku, Nemačku, Italiju, Japan, UK i SAD – nije daleko od svojih ciljeva.

Stotine demonstranata demonstrirale su u nedelju u Torinu, a neke zapaljene fotografije lidera G7 koje optužuju da su izneverili buduće generacije.

Ekolozi žele da znaju kako ministri energetike i životne sredine nameravaju da ispune obećanja, kao što je sporazum na COP28 u Dubaiju da se udvostruče stope energetske efikasnosti i utrostruče obnovljivi kapaciteti do 2030. godine.

Rim, koji ove godine predsedava G7, želi da Torino bude „strateška veza“ između prošlogodišnjih pregovora UN o klimi i COP29, koji će se održati u novembru u Azerbejdžanu.

Italija, žarište klimatskih promena osetljivo na požare, sušu i povlačenje glečera, stavlja „biodiverzitet, ekosisteme, zagrevanje mora“ visoko na dnevnom redu, rekao je italijanski ministar za životnu sredinu i energetsku bezbednost Gilberto Pičeto Fratin.

Ministri razgovaraju o „obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti, postepenom ukidanju fosilnih goriva“, kao i o „istraživanju nuklearne energije sledeće generacije, fuziji, kružnoj ekonomiji, kritičnim sirovinama, biogorivima“, rekao je on.

Očekuje se da će se G7 u svom završnom saopštenju u utorak obavezati na smanjenje proizvodnje plastike kako bi se uhvatila u koštac sa globalnom pošasti zagađenja, saopštilo je francusko ministarstvo za ekološku tranziciju.

Plastika se nalazi svuda od vrhova planina do okeanskih dubina, u ljudskoj krvi i majčinom mleku.

G7 zajedno čini oko 38 odsto globalne ekonomije i odgovoran je za 21 odsto ukupnih emisija gasova staklene bašte u 2021, prema institutu za politiku klimatske analize.

Nijedan član grupe nije na putu da ispuni postojeće ciljeve smanjenja emisija za 2030. godinu, saopštio je institut prošle nedelje.

Alijansa malih ostrvskih država (AOSIS) pozvala je u ponedeljak G7 da usvoji „znatno ambicioznije planove za smanjenje emisija“.

„Vidimo kako ostrva gutaju mora, a temperature koje obaraju rekorde čine osnovne aktivnosti poput poljoprivrede nepodnošljivim“, navodi se u saopštenju.

Posmatrači klime nadaju se više sredstava za prilagođavanje klimatskim promenama, a Italija je rekla da će G7 razgovarati o „inovativnim“ modelima finansiranja usred poziva za pristupačnije finansiranje za ugrožene zemlje.

Štil iz UN-a rekao je da G7 treba da vidi „kvantni skok u finansiranju klimatskih promena kao osnovnu delatnost“.

„’Izazivanje budžetskih uslova’ nije prihvatljiv izgovor za neispunjavanje značajnih novih obećanja o javnom finansiranju klime,“ rekao je on ministrima.