Filipini pozvali kineskog ambasadora zbog incidenta u spornom moru

Filipini pozvali kineskog ambasadora zbog incidenta u spornom moru

Filipinska vlada pozvala je u ponedeljak kineskog ambasadora da prenese diplomatski protest zbog upotrebe vodenog topa od strane kineske obalske straže protiv filipinskog čamca za snabdevanje u spornom Južnom kineskom moru, rekao je filipinski zvaničnik, piše AP.

Filipinska vojska je u nedelju osudila „preteranu i uvredljivu” upotrebu vodenog topa od strane kineskog broda obalske straže da blokira filipinski čamac za snabdevanje da isporuči novu grupu trupa, hrane, vode i goriva drugoj Tomas Šoalu pod okupacijom Filipina. sporne vode.

Sjedinjene Države, Evropska unija i njihovi ključni saveznici, uključujući Australiju i Japan, izrazili su podršku Filipinima i zabrinutost zbog akcija kineskog broda. Vašington je obnovio upozorenje da je obavezan da brani svog dugogodišnjeg saveznika ako se filipinska javna plovila i snage nađu pod oružanim napadom, uključujući i Južno kinesko more.

Napeta konfrontacija u subotu bila je najnovije rasplamsavanje dugo uzavrelih teritorijalnih sukoba koji uključuju Kinu, Filipine, Vijetnam, Maleziju, Tajvan i Brunej.

Jedan od nekoliko visokih filipinskih zvaničnika koji su se bavili incidentom rekao je Asošijeted presu da je Ministarstvo spoljnih poslova u Manili pozvalo kineskog ambasadora Huanga Silijana u ponedeljak ujutru kako bi mu preneo oštro sročen diplomatski protest.

Protest bi naglasio kako je akcija kineskog broda obalske straže prekršila međunarodne propise u cilju izbegavanja sudara na moru i Konvenciju UN o pravu mora iz 1982. godine, rekao je zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti zbog nedostatka ovlašćenja da razgovara radnje vlade pre nego što se javno obelodane.

Sporovi u Južnom kineskom moru, jednom od najprometnijih morskih puteva na svetu, dugo su smatrani azijskom žarišnom tačkom i delikatnom linijom raseda u rivalstvu između Sjedinjenih Država i Kine u regionu. Kina polaže pravo na vlasništvo nad gotovo čitavim strateškim plovnim putem uprkos međunarodnim presudama koje su poništile ogromne teritorijalne pretenzije Pekinga, kao što je ona 2016. od strane Stalnog arbitražnog suda, međunarodnog tela sa sedištem u Hagu. Kina odbacuje tu odluku.

Osoblje filipinske mornarice na dva iznajmljena čamca za snabdevanje krstarilo je prema Drugom Tomasu, u pratnji brodova filipinske obalske straže, kada se približio brod kineske obalske straže i upotrebio moćan vodeni top da blokira Filipince iz plićaka na koji Kina takođe tvrdi, filipinska vojska i obalska straža je rekla u nedelju.

Akcija kineskog broda bila je „bez obzira na bezbednost ljudi na brodu“ čamca koji je iznajmila filipinska mornarica i prekršila je međunarodno pravo, saopštile su u nedelju Oružane snage Filipina.

„Prekomerne i ofanzivne akcije protiv filipinskih brodova“ u blizini plićaka sprečile su jedan od dva filipinska čamca da istovari zalihe potrebne filipinskim trupama koje su čuvale plićak na brodu filipinske mornarice BRP Sijera Madre, koji je davno nastao, saopštila je filipinska vojska.

Pozvao je kinesku obalsku stražu i kinesku centralnu vojnu komisiju „da deluju oprezno i budu odgovorni u svojim akcijama da spreče pogrešne procene i nesreće koje će ugroziti živote ljudi“.

Američki Stejt department je u saopštenju naveo da su „ispaljivanjem vodenih topova i korišćenjem nebezbednih manevara blokiranja, brodovi NR Kine ometali zakonito korišćenje filipinske slobode plovidbe na otvorenom moru i ugrozili bezbednost filipinskih plovila i posade“. Koristio je akronim za Narodnu Republiku Kinu.

Dodaje se da takve akcije predstavljaju direktnu pretnju „regionalnom miru i stabilnosti“.

Kina je dugo zahtevala da Filipini povuku svoj mali kontingent pomorskih snaga i odvuku aktivno naručeni, ali raspadnuti BRP Sijera Madre. Mornarički brod je namerno stavljen na plićak 1999. godine i sada služi kao krhki simbol teritorijalnog prava Manile na atol.

Kineski brodovi su blokirali i pratili brodove mornarice koji su dostavljali hranu i druge zalihe filipinskim mornarima na brodu u plićaku, koji su brodovi kineske obalske straže i roj kineskih ribarskih čamaca – za koje se sumnja da su u njima milicije – opkolili godinama.

Iako SAD ne polažu pravo na Južno kinesko more, često su napadale agresivne akcije Kine i raspoređivale svoje ratne brodove i borbene avione u patrolama i vojnim vežbama sa regionalnim saveznicima da podrže slobodu plovidbe i preletanja, za šta kažu da je u Americi nacionalni interes.

Kina je upozorila SAD da prestane da se meša u ono što naziva čisto azijskim sporom i upozorila je na neodređene posledice.