Blinken kaže da nema prekida vatre dok Ukrajina ne dobije prednost u ratu

Blinken kaže da nema prekida vatre dok Ukrajina ne dobije prednost u ratu

Američki državni sekretar Antoni Blinken rekao je u petak da Sjedinjene Države neće podržati mirovne pregovore u ratu u Ukrajini sve dok Kijev ne održi prednost, verovatno nakon ukrajinske kontraofanzive koja izgleda da se formira.

Blinken je rekao da bi poslušanje poziva Rusije i drugih, uključujući Kinu, o prekidu vatre i pregovorima o okončanju rata sada rezultiralo „Potemkinskim mirom“ koji neće obezbediti suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine niti poboljšati evropsku bezbednost.

„Selo Potemkin“ je bila taktika koju je ministar ruske vlade iz 18. veka Grigorij Potemkin koristio da izgradi jarko obojene frontove sela kako bi stvorio iluziju prosperiteta za rusku caricu.

U govoru u Finskoj, koja je nedavno pristupila NATO-u i deli dugu granicu sa Rusijom, Blinken je ponovio gledište SAD da „prekid vatre koji jednostavno zamrzava postojeće linije“ i omogućava ruskom predsedniku Vladimiru Putinu „da konsoliduje kontrolu nad teritorijom uhvatio je, odmorio se, ponovo naoružao i ponovo napao – to nije pravedan i trajan mir.“ Omogućavanje Moskvi da zadrži jednu petinu ukrajinske teritorije koju je okupirala poslalo bi pogrešnu poruku Rusiji i „drugim potencijalnim agresorima širom sveta“, kaže Blinken.

Blinkenova pozicija je slična onoj ukrajinskih zvaničnika, uključujući njegovu izjavu da Rusija mora da plati deo rekonstrukcije Ukrajine i da se smatra odgovornom za invaziju na svog suseda u februaru 2022.

Ukrajinski zvaničnici dali su zbunjujuće signale o tome da li kontraofanziva dolazi ili je već u toku. Neki su sugerisali da to neće biti salva istovremenih napada preko cele linije fronta, već serija više ciljanih, ograničenih udara, prvo da oslabe ruske linije snabdevanja i infrastrukture, a zatim da se prošire i intenziviraju.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ponovo se oglasio u petak.

„Ovo nije film“, rekao je on novinarima u Kijevu. „Teško je reći kako ćete videti kontraofanzivu. Glavna stvar ovde je da Rusija to vidi. I ne samo videti, već i osetiti. Posebno govorimo o trupama koje su okupirale naše teritorije. Deokupacija naših teritorija – to je rezultat naše kontraofanzive. Kada ovo vidite, shvatićete da je počelo.“

Zelenski je rekao da je njegov cilj da protera ruske trupe sa četiri teritorije koje je delimično okupirala i nezakonito pripojila prošle jeseni, kao i sa poluostrva Krim koje je Kremlj nezakonito zauzeo 2014.

Putin je rekao da su dva njegova cilja u invaziji na Ukrajinu bila da poboljša bezbednost Rusije i spreči ulazak Ukrajine u NATO, ali je kijevska vlada podnela zahtev za pridruživanje alijansi, a Švedska se nada da će biti primljena u članstvo u julu. To bi ostavilo Rusiju okruženu zemljama NATO-a u Baltičkom moru.

Blinken je opisao rusku invaziju na Ukrajinu kao katastrofalan strateški neuspeh Moskve koji je ojačao, a ne oslabio NATO, Evropsku uniju i Ukrajinu. Rusija je postala izolovanija, rekao je on, vezana za Kinu kao mlađeg partnera u odnosu koji Peking sve više zamera, i više nije u stanju da koristi energiju kao političko oruđe u zemljama koje je nekada smatrao svojim ili satelitima.

Sa svoje strane, Rusija želi bilo kakve razgovore kako bi se odgovorilo na zahtev Ukrajine za pridruživanje NATO-u.

„Naravno, ovo (pitanje) će biti jedna od glavnih iritacija i potencijalnih problema za mnogo, mnogo godina“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u petak.

Blinken je rekao da je Vašington spreman da podrži mirovne napore drugih zemalja, uključujući one Kine i Brazila, ali da svaki mirovni sporazum mora podržavati principe suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti.

Kina, koja kaže da je neutralna i da želi da služi kao posrednik, ali je politički podržala Moskvu, u petak je pozvala zemlje da prestanu da šalju oružje Ukrajini. Sjedinjene Države su vodeći zapadni saveznik i snabdevač Kijevu oružjem.

U Kijevu, u šestom vazdušnom napadu Moskve za šest dana, ukrajinska protivvazdušna odbrana kasno u četvrtak i rano u petak presrela je svih 15 krstarećih raketa i 21 jurišna bespilotna letelica usmerena na prestonicu, rekao je šef ukrajinskog štaba Valerij Zalužnji. Ukrajinsku prestonicu su istovremeno napali iz različitih pravaca bespilotne letelice iranske proizvodnje i krstareće rakete iz regiona Kaspijskog mora, napisao je u Telegramu visoki kijevski zvaničnik Sergej Popko.

Muškarac star 68 godina i jedno 11-godišnje dete ranjeni su u napadu, u kojem su ruševine koje su padale oštetile privatne kuće, pomoćne zgrade i automobile, saopštilo je glavno tužilaštvo Ukrajine.

Međutim, nedavni fokus Moskve na vazdušne napade na Kijev mogao bi da se obori, prema Institutu za proučavanje rata, istraživačkom centru sa sedištem u Vašingtonu. Vazdušna kampanja ima za cilj da „degradira ukrajinske kontraofanzivne sposobnosti, ali … rusko davanje prioriteta Kijevu verovatno dodatno ograničava sposobnost kampanje da značajno ograniči potencijalne ukrajinske kontraofanzivne akcije“, navodi se u saopštenju.

Na drugom mestu, nekoliko eksplozija se dogodilo u luci Berdjansk u Azovskom moru u petak u delu ukrajinskog južnog Zaporožja koji je okupiran od strane Rusije, jednoj od četiri provincije koje je Rusija nelegalno anektirala. Ruski zvaničnici okrivili su ukrajinske raketne napade i rekli da je devet osoba ranjeno. Čini se da video snimci postavljeni na društvenim mrežama pokazuju rastući stub dima u oblasti luke. Ukrajinski zvaničnici su priznali da su njihove snage odgovorne i tvrde da ruski brodovi evakuišu luku.

Guverner ukrajinske okupirane Donjecke pokrajine Denis Pušilin, koga je imenovala Moskva, izjavio je u petak da su u ukrajinskim udarima poginule tri osobe, a četiri ranjene, uključujući trogodišnju devojčicu.

Pogranični regioni Rusije ponovo su se našli pod vatrom Ukrajine u nečemu što bi mogla biti ukrajinska strategija za raspršivanje ruskih snaga pre kontraofanzive. „Ruski komandanti se sada suočavaju sa oštrom dilemom da li (ojačati) odbranu u ruskim pograničnim regionima ili pojačati svoje linije u okupiranoj Ukrajini“, saopštilo je Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva.

U prekograničnim napadima u petak:

— Dve žene su poginule u ukrajinskom granatiranju ruske oblasti Belgorod, rekao je guverner Vjačeslav Gladkov. Gladkov je izvestio da su dve osobe ranjene u napadima na automobile u selu Maslova Pristan, 20 kilometara (12,5 milja) od ukrajinske granice. Legija slobode Rusije, jedna od grupa koja je preuzela odgovornost za prethodne napade na Belgorod, okrivila je rusku vojsku za smrt. Grupa je tvrdila da je ruska vojska pogrešno verovala da jedan od automobila pripada paravojnoj grupi. Prema Legiji Sloboda Rusije, incident se dogodio u blizini sela Novaja Tavolžanka koje je naveo Gladkov.

— Sistemi protivvazdušne odbrane oborili su nekoliko ukrajinskih bespilotnih letelica u ruskoj južnoj Kurskoj oblasti, izvestio je guverner Roman Starovoit.

—U ruskoj oblasti Brjanska, guverner Aleksandar Bogomaz rekao je da su ukrajinske snage granatirale dva sela, bez prijavljenih žrtava.

— Dve bespilotne letelice su takođe napale energetske objekte u zapadnoj ruskoj oblasti Smolenska, koja se graniči sa Belorusijom, rekli su zvaničnici.