Ambiciozni plan EPA za smanjenje auto-emisije radi usporavanja klimatskih promena nailazi na skepticizam

Ambiciozni plan EPA za smanjenje auto-emisije radi usporavanja klimatskih promena nailazi na skepticizam

Najambiciozniji plan američke vlade ikada da smanji emisije gasova staklene bašte koje zagrevaju planetu iz putničkih vozila suočava se sa skepticizmom koliko je realan i da li ide dovoljno daleko.

Agencija za zaštitu životne sredine u aprilu je objavila nova stroga ograničenja emisije za koje agencija kaže da su od vitalnog značaja za usporavanje klimatskih promena dok ljudi širom sveta trpe rekordno visoke temperature, besne šumske požare i intenzivne oluje.

EPA kaže da bi industrija mogla da ispuni ograničenja ako 67% prodaje novih vozila bude električno do 2032. godine, što je tempo koji auto industrija naziva nerealnim. Međutim, novo pravilo ne bi zahtevalo od proizvođača automobila da direktno povećaju prodaju električnih vozila. Umesto toga, on postavlja granice emisija i omogućava proizvođačima automobila da izaberu kako da ih ispune.

Čak i ako industrija poveća prodaju električnih vozila na nivo koji preporučuje EPA, svako smanjenje zagađenja moglo bi se pokazati skromnijim nego što agencija očekuje. Asošiejted pres je procenio da bi skoro 80% vozila koja se voze u SAD – više od 200 miliona – i dalje radilo na benzin ili dizel gorivo.

Ukazujući na porast temperature i dima od kanadskih požara koji su zagadili vazduh nad delovima SAD ovog leta, Dan Beker, direktor kampanje za siguran klimatski transport u Centru za biološku raznovrsnost, rekao je: „Moramo da uradimo pakleno mnogo više.“

On želi da EPA još više smanji emisije.

Nivoi ugljen-dioksida i metana u atmosferi stalno rastu. Naučnici kažu da će jul biti najtopliji mesec u istoriji i verovatno najtopliji koji je ljudska civilizacija videla. Zemlja je udaljena samo nekoliko desetina stepena od cilja postavljenog u Pariskom sporazumu o klimatskim promenama iz 2015. da se zagrevanje ograniči na 1,5 stepeni Celzijusa (2,7 stepeni Farenhajta) od predindustrijskih vremena.

Iako je panel naučnika Ujedinjenih nacija u martu rekao da još ima vremena da se spreči najveća šteta od klimatskih promena, naučnici su rekli da će svet morati brzo da smanji skoro dve trećine emisija ugljenika do 2035. kako bi izbegao vremenske prilike koje su još veće. ekstremno.

Peter Slovik, viši istraživač EV-a u neprofitnom Međunarodnom savetu za čist transport, izračunao je da bi udeo prodatih novih električnih i plug-in hibridnih vozila morao da dostigne 67% do 2030. da bi se smanjile emisije dovoljno da bi se postigli ciljevi Pariskog sporazuma. EPA je do tada predvidela 60%.

„Predlog EPA je zaista odličan početak da nas postavimo na put kompatibilan sa Parizom“, rekao je Slovik, čija grupa pruža istraživanja i analize regulatorima životne sredine. „Ali ne, nije dovoljno da se poštuje Pariski sporazum.

Savet je izračunao da bi zagađenje ugljen-dioksidom iz putničkih vozila trebalo da padne na 57 grama po milji do 2030. godine da bi se postigli ciljevi Pariza. Poželjna regulativa EPA smanjila bi te emisije na 102 grama po milji do 2030. i na 82 do 2032. godine.

Pored toga, upozorio je Slovik, emisije ugljenika iz novih vozila na benzin bi morale da padaju za 3,5% svake godine od 2027. do 2032. Poželjna regulativa EPA ne predviđa smanjenja za vozila na gas. Ali standardi za uštedu goriva koje je nedavno predložila Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja na autoputevima mogli bi.

EPA tvrdi da će njen predlog značajno smanjiti zagađenje. Procenjuje se da će emisija ugljen-dioksida putničkih vozila pasti za 47% do 2055. godine, kada agencija očekuje da će većina vozila na gas nestati.

Kao najveći izvor zagađenja u Sjedinjenim Državama, transport generiše otprilike 29% emisija gasova staklene bašte koje zadržavaju toplotu, prema EPA. Putnička vozila su daleko najveći zagađivači u transportu, koji izbacuju 58% zagađenja gasovima staklene bašte u tom sektoru.

EPA takođe predlaže velika smanjenja iz drugih izvora, uključujući teške kamione, električne elektrane i industriju nafte i gasa.

Koristeći projekcije prodaje EPA i industrijskih analitičara od 2022. do modelne godine 2032., AP je izračunao da će Amerikanci verovatno kupiti oko 60 miliona EV. Sa 284 miliona putničkih vozila na putevima u SAD danas, tim tempom bi samo oko 22% njih bilo električno za devet godina. Dva miliona je već u upotrebi, a vozila sada ostaju na putu u proseku 12,5 godina.

Dave Cooke, viši analitičar za vozila u Uniji zabrinutih naučnika, rekao je da čak i sa sporim prometom vozila, studije pokazuju da bi prijedlog EPA bio važan korak ka transportnom sistemu sa nultom emisijom ugljenika do 2050. Pored toga, elektrane koje koriste električna vozila , napomenuo je on, biće pretvorena u obnovljive izvore energije poput vetra i sunca.

„Znamo da električna vozila pružaju dodatnu korist jer dramatično smanjujemo emisije (električne) mreže“, rekao je Cooke.

Njegova grupa je među onima koji guraju EPA za strožije standarde nego što ih agencija teži.

EPA će razmotriti takve komentare pre usvajanja konačne uredbe u martu 2024.

Alijansa za automobilske inovacije, trgovinska grupa koja predstavlja kompanije kao što su Dženeral motors, Ford i Tojota koje proizvode većinu novih vozila koja se prodaju u Sjedinjenim Državama, tvrdi da standardi EPA nisu „ni razumni niti ostvarivi u obuhvaćenom vremenskom okviru“.

Alijansa kaže da agencija potcenjuje troškove i poteškoće u pravljenju baterija za električna vozila, uključujući kratke zalihe kritičnih minerala koji se takođe koriste u laptopovima, mobilnim telefonima i drugim predmetima. Još jednu prepreku predstavljaju velike praznine u mreži za punjenje za putovanja na velike udaljenosti i za ljude koji žive u stanovima.

Iako proizvođači automobila nastavljaju da smanjuju motore i proizvode efikasnije menjače, alijansa kaže da moraju više da iskoriste svoje ograničene resurse na proizvodnju električnih vozila nego na razvoj tehnologije koja je ekonomičnija za motore na gas.

Studije Masačusetskog instituta za tehnologiju pokazuju da prelazak na električna vozila donosi smanjenje emisije gasova staklene bašte za 30% do 50% u odnosu na vozila sa unutrašnjim sagorevanjem, u zavisnosti od toga kako se električna energija dobija.

Džesika Trancik, profesorka energetskih sistema na MIT-u, rekla je da su električna vozila čistija tokom svog veka, čak i ako se uzme u obzir zagađenje izazvano iskopavanjem metala za baterije. Univerzitet ima veb stranicu na kojoj se navode automobilske emisije po vozilima.

Trancik veruje da kada se prodaja električnih vozila ubrza, više ljudi će ih želeti, a procenti bi zapravo mogli premašiti predviđanja EPA. Prodaja električnih vozila, primetila je, raste mnogo brže u mnogim drugim zemljama.

„Često vidite eksponencijalni rast“, ​​rekla je ona.