Furtula, vođa ekološke organizacije Eko centar, frustriran je trenutnom situacijom. Svake zime, đubre koje nabujale reke nose iz okruženja, završava na barijerama hidroelektrane u Višegradu. On naglašava da je to jasan pokazatelj nedostatka političke volje i neaktivnosti nadležnih institucija.
Prizor reke prekrivene smećem podseća na scene iz filmova o ekološkim katastrofama. U vodi se nalaze plastične flaše, komadi drveta, nameštaj, pa čak i uginule životinje. Furtula upozorava da se tu nalazi i medicinski otpad, što dodatno pogoršava situaciju.
On smatra da je Drina bogata ribom i da se oslobađaju toksične supstance. Otpad dolazi sa ilegalnih deponija iz Bosne, ali i iz Srbije i Crne Gore. Manje pritoke takođe doprinose problemu, noseći smeće u reku.
Tokom leta, reke su popularne među ljubiteljima raftinga, ali zagađenje kulminira zimi. Zvaničnici iz Bosne, Srbije i Crne Gore su se sastali 2019. godine, ali rešenje još uvek nije pronađeno. Situacija pokazuje da region zaostaje za Evropom u pogledu zaštite životne sredine.
Pored zagađenja reka, zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se i sa visokim nivoom zagađenja vazduha. Bosna, Srbija i Crna Gora teže članstvu u Evropskoj uniji, a unapređenje zaštite životne sredine je ključni uslov za pristupanje. Furtula predlaže mapiranje ilegalnih deponija i postavljanje kamera kako bi se smanjilo zagađenje.
Kada se smeće izvuče iz reke, završava na lokalnoj deponiji, gde sporo gori i oslobađa toksične čestice. Furtula opisuje ovu situaciju kao „začarani krug“ zagađenja. On naglašava da otpad dolazi iz tri zemlje, ali niko ne želi da preuzme odgovornost.
