Korali uzgojeni u zoološkom vrtu pridružili su se najvećem grebenu u Evropi

Korali uzgojeni u zoološkom vrtu pridružili su se najvećem grebenu u Evropi

Baš kao i životinje na Nojevoj barci, korali su stigli u paru. U ponedeljak su ronioci sa rukama u rukavicama nežno ugnezdili samoodgajene korale iz projekta Svetskog konzervatorijuma za korale među svojim rođacima na najvećem evropskom koralnom grebenu u zoološkom vrtu Burgers’ u Holandiji.

„Ovo je prvi projekat u kojem smo počeli da čuvamo ove korale sa poznatim poreklom. Pošto znamo tačno odakle dolaze, oni imaju potencijal da se vrate u divljinu. … Tako da je veoma važno da ih zadržimo korale, jer ne ide baš najbolje u divljini“, rekla je za Asošijeted pres Nienke Klerks, biolog iz Zoološkog vrta Royal Burgers’ u Arnhemu.

To je jedan od nekoliko projekata širom sveta koji pokušavaju da se pozabave padom populacije koralnih grebena, koji pate od izbeljivanja izazvanog porastom temperature mora. Korali su centralni za morske ekosisteme, i iako ovi projekti neće zaustaviti plimu štete od klimatskih promena izazvanih ljudskim bićima, oni se vide kao deo širih rešenja.

Svetski konzervatorijum za korale nada se da će stvoriti banku korala u akvarijumima širom Evrope koji bi mogli da se koriste za ponovno naseljavanje divljih koralnih grebena ako podlegnu stresu klimatskih promena ili zagađenja.

Zajedno sa dva zoološka vrta u Francuskoj i začetnikom projekta — Naučnim centrom Monaka — zoološki vrt na istoku Holandije uzeo je više od deset fragmenata korala sa obale Sejšela u istočnoj Africi.

Holandski zoološki vrt razmnožava korale od 2022. godine, omogućavajući im da rastu u visoko regulisanom okruženju pre nego što postanu dovoljno veliki da se pridruže ostatku grebena.

„Testiramo iza kulisa… šta radi za ove korale. Na taj način znamo gde da ih postavimo i kako da ih čuvamo“, rekao je čuvar zoološkog vrta Paskal Kik.

Svaki ronilac je podigao koral — jedan koji je ličio na veliku pečurku, a drugi na ukrasni kolačić — da bi ga novinari fotografisali pre nego što su ih postavili na platformu blizu centra rezervoara od 8 miliona litara (2,1 milion galona).

Nekoliko drugih korala u zoološkom vrtu dolazi iz divljine. Ili ih dele drugi zoološki vrtovi ili ih nakon zaplene predaju holandski carinici. Krivolov na koralje predstavlja veliku pretnju koralnim grebenima u delovima Azije.

To bi otežalo vraćanje korala u divljinu. Ali tim tačno zna odakle je došlo njihovih 14 korala, što čini verovatnijim da bi mogli biti uspešno ponovo uvedeni ako bude potrebno.

Prema Marku Ikinu, izvršnom sekretaru Međunarodnog društva koralnih grebena, ključne vrste morskih koralja su ključne vrste. Eakin, penzionisani šef nadzora korala u američkoj Nacionalnoj upravi za okeane i atmosferu, kaže da oko 25% morskih životinja provede deo svog života zavisno od koralnih grebena.

To čini projekte kao što je onaj u Arnhemu još važnijim za nastavak, rekao je on.

„Mi smo u situaciji u kojoj zaista moramo da preduzmemo sve moguće mere“, rekao je Ikin za AP.

Ranije u aprilu, naučnici iz NOAA i Međunarodne inicijative za koralni greben rekli su da koralni grebeni širom sveta doživljavaju globalno izbeljivanje po četvrti put.

Izbeljivanje se dešava kada koralji pod stresom proteraju alge koje im daju žive boje. Alge su takođe izvor hrane za korale, a ako izbeljivanje potraje predugo ili je previše ozbiljno, koral bi mogao da umre.

U najvećem ekosistemu koralnog grebena na svetu, Velikom koralnom grebenu u Australiji, izbeljivanje je uticalo na 90% korala procenjenih 2022. Koralni greben Floride, treći po veličini, doživeo je značajno izbeljivanje prošle godine.

Teri Hjuz sa australijskog univerziteta Džejms Kuk, stručnjak za Veliki koralni greben, tvrdi da su svetu potrebni brži i smeliji napori da se zaustavi šteta od klimatskih promena, umesto malih projekata obnove kao što je ovaj.

„Ne možete da zamenite veličanstven ekosistem akvarijumom“, rekao je on.

Drugi kažu da svako malo pomaže.

„Koralni grebeni bi bili jedan od prvih sistema koji bi se potpuno urušio zbog klimatskih promena“, rekao je Ronald Osinga, morski biolog koji se specijalizovao za korale na Univerzitetu Vageningen u Holandiji.

„Tužno je što tako mora da bude“, rekao je Osinga, koji nije uključen u inicijativu holandskog zoološkog vrta. Ali projekti poput ovog su „dobar rezervni plan“.