Gugl otpustio 28 radnika nakon protesta zbog velikog tehnološkog sporazuma sa izraelskom vladom

Gugl otpustio 28 radnika nakon protesta zbog velikog tehnološkog sporazuma sa izraelskom vladom

Gugl je otpustio 28 zaposlenih nakon protesta zbog tehnologije koju ta internet kompanija isporučuje izraelskoj vladi usred rata u Gazi, što je dodatno eskaliralo tenzije oko brzog sporazuma.

Otpuštanje koje je Gugl potvrdio kasno u sredu usledilo je dan nakon što je devet zaposlenih uhapšeno tokom sedećih protesta u kancelarijama u Njujorku i Sanivejlu u Kaliforniji, nakon što je kompanija pozvala policiju.

Neslaganje koje uzburkava Gugl usredsređeno je na „Projekat Nimbus“, ugovor vredan 1,2 milijarde dolara potpisan 2021. koji poziva Gugl i Amazon da pruže izraelskoj vladi usluge računarstva u oblaku i veštačke inteligencije.

Proteste prvenstveno organizuje grupa pod nazivom No Tech For Apartheid. Gugl kaže da se Nimbus ne koristi u prikupljanju oružja ili obaveštajnih podataka.

U saopštenju, Gugl je otpuštanje 28 zaposlenih pripisao „potpuno neprihvatljivom ponašanju“ koje je sprečilo neke radnike da rade svoj posao i stvorilo preteću atmosferu. Kompanija Mauntin Vju u Kaliforniji je dodala da još uvek istražuje šta se dogodilo tokom protesta, što implicira da bi još radnika moglo biti otpušteno.

U postu na blogu, No Tech For Apartheid optužio je Gugl da laže o tome šta se dogodilo u njegovim kancelarijama tokom, kako je opisao, „mirnog sedenja“ koje je dobilo ogromnu podršku drugih radnika koji nisu učestvovali u protestu.

„Ovaj flagrantni čin odmazde jasan je pokazatelj da Gugl ceni svoj ugovor od 1,2 milijarde dolara sa genocidnom izraelskom vladom i vojskom više od svojih radnika“, tvrdi No Tech For Apartheid.

Ugovor koji izaziva gnev nekih radnika Google-a odvija se u okviru odeljenja računarstva u oblaku kompanije koju nadgleda bivši izvršni direktor kompanije Oracle, Tomas Kurijan.

Pod Kurianovim vođstvom, računarstvo u oblaku se pojavilo kao jedna od Google-ovih najbrže rastućih divizija, sa prihodom od 33 milijarde dolara prošle godine, što je povećanje od 26% u odnosu na 2022. Širok spektar kompanija iz privatnog sektora takođe kupuje Google-ove usluge računarstva u oblaku, pored vlade širom sveta.

Radnici Gugla povremeno su organizovali ljutite proteste zbog drugih poslova na kojima je kompanija radila, a takođe su izrazili etičku zabrinutost zbog načina na koji razvija veštačku inteligenciju.

Jedna od prethodnih pobuna zaposlenih dovela je do toga da je Gugl 2018. odlučio da raskine ugovor sa američkim odeljenjem odbrane pod nazivom „Projekt Maven“ koji je uključivao pomoć oružanim snagama da analiziraju vojne video zapise.

Ali Google je nastavio da napreduje, uprkos internim sumnjama o načinu na koji zarađuje deo svog novca. Njegov prihod uglavnom dolazi od digitalnog oglašavanja koje se prodaje preko internet carstva koje zavisi od svog dominantnog pretraživača kao glavnog stuba.

Google-ova matična kompanija, Alphabet Inc., prošle godine je ostvarila profit od 74 milijarde dolara i sada zapošljava oko 182.000 radnika širom sveta – oko 83.000 ljudi više nego 2018. kada je napustila Project Maven.