Finska će razgovarati o ratifikaciji NATO-a

Finska će razgovarati o ratifikaciji NATO-a

Očekuje se da će finske parlamentarne grupe u petak razgovarati o tome kada da ratifikuju osnivačke ugovore NATO-a, što bi moglo da navede zemlju da nastavi sa članstvom ispred susedne Švedske, usred sve veće podrške finske javnosti da ode samo to, preneo je Rojters.

Dve nordijske zemlje tražile su članstvo u NATO ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine, i dok je većina država članica ratifikovala aplikacije, Turska tek treba da da svoje odobrenje.

„Naš stav o Finskoj je pozitivan, ali nije pozitivan prema Švedskoj“, rekao je predsednik Tajip Erdogan prošle nedelje.

Različiti pogledi Turske na finsko i švedsko članstvo vrše pritisak na finske lidere da nastave dalje. Većina Finaca od 53% anketiranih 2. februara za dnevni list Ilta-Sanomat rekla je da ne želi da Finska čeka Švedsku. Oko 28% je reklo da bi trebalo.

Parlamentarne grupe u Finskoj će u petak odlučiti da li parlament treba da ratifikuje osnivačke ugovore NATO-a pre nego što ode na pauzu 3. marta, pre parlamentarnih izbora 2. aprila.

Ako parlament kasnije izglasa usvajanje sporazuma, kao što se široko očekuje, predsednik mora da nastavi sa primenom u roku od tri meseca i čim sve postojeće članice NATO-a takođe ratifikuju kandidaturu Finske, što bi moglo efektivno dovesti da se nastavi sa članstvom u NATO-u bez Švedske.

Da bi se to desilo, Turska i Mađarska moraju prvo da ratifikuju članstvo Finske, a NATO da zvanično pozove Finsku u članstvo.

Finski kancelar pravde Tuomas Pojsti rekao je za Ilta-Sanomat da će proces Finskoj ostaviti malo prostora da čeka Švedsku ako bude potrebno, ali ne beskonačno.

Zvanično, Finska je iznova i iznova potvrđivala da želi da uđe u NATO sa Švedskom.

Švedska je najbliži odbrambeni saveznik Finske. U slučaju sukoba sa Rusijom, sa kojom Finska deli granicu od 1.300 km, NATO-u bi bila potrebna švedska teritorija da pomogne Finskoj da se odbrani, na primer u smislu logistike.

Ankara želi da posebno Helsinki i Stokholm zauzmu oštriju liniju protiv Kurdistanske radničke partije (PKK), koju Turska i Evropska unija smatraju terorističkom grupom, i još jedne grupe koju krivi za pokušaj državnog udara 2016.