Sastanak UN-a o Ukrajini nekoliko sati nakon ruskih udara

Sastanak UN-a o Ukrajini nekoliko sati nakon ruskih udara

UJEDINjENE NACIJE – Generalna skupština Ujedinjenih nacija počela je u ponedeljak raspravu o tome da li da zahteva od Rusije da preokrene kurs u vezi sa aneksijom četiri regiona Ukrajine — diskusija koja je usledila kao najobimniji raketni udari Moskve u poslednjih nekoliko meseci ponovo je uznemirila veliki deo međunarodne zajednice, prenosi Asošijeted pres.

Posebna sednica skupštine bila je planirana pre baraža u ponedeljak, ali su se zemlje izjasnile o rasprostranjenim napadima u ponedeljak ujutru u špicu u kojima je poginulo najmanje 14 ljudi i ranjeno nekoliko desetina.

Ukrajinski ambasador Sergej Kislica rekao je da su neki od njegovih bliskih rođaka ugroženi u stambenoj zgradi, jer nisu mogli da se zaklone u skloništu za bombe.

„Projektilnim napadima na civile koji spavaju u svojim kućama ili jure ka deci koja idu u škole, Rusija je još jednom dokazala da je teroristička država koju treba odvratiti na najjače moguće načine“, rekao je on.

Rusija je rekla da je gađala vojne i energetske objekte. Ali neke od projektila su pale u civilne oblasti: park, prigradski minibus i još mnogo toga.

Rusija je rekla da uzvraća za, kako je nazvala, ukrajinski „teroristički“ napad u subotu na važan most, a ambasador Vasilij Nebenzia rekao je skupštini da je Moskva upozorila da takav čin neće biti nekažnjiv.

Most je bio „civilna infrastruktura, kritična infrastruktura“, rekao je on novinarima ispred dvorane.

Ukrajinski zvaničnici nisu potvrdili da Kijev stoji iza napada na most ili drugih incidenata očigledne sabotaže, ali su rekli da pozdravljaju neuspehe Rusije na celoj teritoriji za koju tvrdi da je anektirala.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš bio je „duboko šokiran“ ruskim napadima i razgovarao je u ponedeljak sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, rekao je portparol UN Stefan Dižarik.

Razne nacije su takođe žalile zbog bombardovanja. Ambasador Turske u UN-u Feridun Sinirlioglu, čija je zemlja pomogla UN da posreduju u julskom sporazumu kako bi se izvoz žitarica iz Ukrajine i Rusije pokrenuo, nazvao je napade u ponedeljak „duboko zabrinjavajućim i neprihvatljivim“.

Ambasadorka Kostarike Marica Čan Valverde rekla je da štrajkovi pokazuju „kontinuirano i potpuno prezir prema ljudskim pravima, humanitarnom pravu i međunarodnim normama“.

Nekoliko sati nakon što su rakete poletele, skupština UN se okupila da razmotri odgovor na navodnu apsorpciju Rusije prošlog meseca ukrajinskih regiona Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje.

Ovaj potez usledio je posle „referenduma“ koje je organizovao Kremlj, a koje su ukrajinska vlada i Zapad odbacili kao lažna glasanja sprovedena na okupiranoj zemlji usred ratovanja i raseljavanja.

Predložena rezolucija skupštine zahtevala bi da Moskva „odmah i bezuslovno” ukine svoje navodne aneksije i pozvala sve zemlje da ih ne priznaju. Mera, koju je predvodila Evropska unija, takođe bi insistirala na trenutnom, potpunom i bezuslovnom povlačenju ruskih snaga sa čitave međunarodno priznate teritorije Ukrajine.

Ruski ambasador je osudio debatu kao jednostranu vežbu u guranju antiruskog narativa.

„Takav cinizam, konfrontaciju i opasnu polarizaciju kao danas nikada nismo videli u istoriji UN“, rekao je Nebenzia. On je ponovio tvrdnju svoje zemlje da su „referendumi“ validni i da Moskva nastoji da „zaštiti“ ljude u regionima od onoga što Kremlj smatra neprijateljskom ukrajinskom vladom.

Desetine zemalja od Letonije do Fidžija zalagale su se za rezoluciju u ponedeljak, a neke su govorile preko regionalnih organizacija. Debata bi trebalo da se nastavi u sredu, a ruski prijatelji poput Sirije i Severne Koreje su među zemljama koje su potpisale da govore.

Indijski ministar inostranih poslova Subrahmanjam Džaišankar, postavljajući pitanja u ponedeljak u Australiji, odbio je da kaže šta njegova zemlja misli o toj meri.

Očekuje se da će kompletna skupština od 193 člana glasati u sredu ili kasnije. Rusija je želela tajno glasanje, neobičan potez koji je skupština odbacila, 107-13, uz 39 uzdržanih. Ruske ponude za preispitivanje ideje o tajnom glasanju su odbijene.

Rusija je nedavno stavila veto na sličnu rezoluciju Saveta bezbednosti UN koja bi osudila navodne aneksije. Prema odluci donetoj ranije ove godine, veto Saveta bezbednosti sada mora da se obrazloži u Generalnoj skupštini.

Skupština ne dozvoljava veto, ali njene rezolucije nisu pravno obavezujuće, kao one Saveta bezbednosti. Tokom rata, skupština je izglasala da zahteva da Rusija prekine svoje napade, da okrivi Moskvu za humanitarnu krizu u Ukrajini i suspenduje Rusiju iz Saveta UN za ljudska prava.

U međuvremenu, došlo je do zastoja u Savetu bezbednosti, gde je Rusija među pet zemalja sa pravom veta.