Učesnici su prvo radili vežbe tokom sat vremena dva puta nedeljno u trajanju od pet nedelja. Jedan i tri godine kasnije, imali su četiri dodatne sesije. Ukupno je bilo manje od 24 sata treninga.
Tokom praćenja nakon pet, deset i najnovije dvadeset godina, trening brzine je uvek bio „disproporcionalno koristan“, izjavila je koautorka studije Marilin Albert sa Univerziteta Džons Hopkins u Sjedinjenim Američkim Državama. Nakon dva decenije, podaci Medicare-a su pokazali da su ljudi koji su radili trening brzine i dodatne sesije imali 25 procenata smanjen rizik od demencije.
Druge dve vrste treninga nisu pokazale statistički značajnu razliku. „Ovo je prvi put da imamo studiju zlatnog standarda koja nam daje ideju o tome šta možemo učiniti da smanjimo rizik od razvoja demencije,“ rekla je Albert.
Međutim, Rejčel Ričardson, istraživačica iz Kohrane, koja nije bila uključena u studiju, upozorila je da „iako je statistički značajno, rezultat možda nije toliko impresivan“ kao smanjenje od 25 procenata. To je delimično zbog toga što se margine greške „kreću od smanjenja od 41 procenat do samo pet procenata“.
Baptiste Leurent, stručnjak za medicinsku statistiku na Univerzitetu Kolidž London, rekao je da studija ima „značajne ograničenja“. „Iako je jedna analiza podgrupe dala značajan rezultat, ovaj pojedinačni nalaz se generalno ne smatra dovoljno jakim dokazom za efikasnost intervencije,“ dodao je.
Vežba brzinskog treninga uključuje klikiranje na automobile i saobraćajne znakove koji se pojavljuju na različitim delovima ekrana računara. Albert je rekla da istraživači ne znaju zašto je ova specifična vežba delovala efikasnije. „Pretpostavljamo da je ovaj trening uticao na nešto u vezi sa povezanošću u mozgu,“ izjavila je.
Otkrivanje tačnog mehanizma zašto je trening brzine delovao moglo bi pomoći istraživačima da razviju novu, efikasniju vežbu u budućnosti. Rezultati se odnose samo na ovu specifičnu vežbu i ne mogu ukazivati na nešto značajno o drugim igrama za trening mozga.
Albert je naglasila da je nalaz „izuzetno važan“, ističući da bi smanjenje demencije među 25 procenata populacije SAD moglo uštedeti 100 milijardi dolara u zdravstvenoj zaštiti. Demencija pogađa 57 miliona ljudi i sedmi je vodeći uzrok smrti globalno, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije.
