Tim naučnika predvođenim nuklearnim astrofizičarem Dominikom Kolom iz Helmholtz-Zentruma u Nemačkoj otkrio je retke izotope gvožđa koji ukazuju na to da je Zemlja nedavno prošla kroz međuzvezdanu prašinu supernova. Ova prašina je ostatak mrtvih zvezda, a istraživanje je otkrilo da je gvožđe-60, koje se može formirati samo u ekstremnim uslovima, pronađeno u ledu starom između 40.000 i 81.000 godina.
Antarktički ledeni pokrivač je postao neprocenjiv izvor informacija o istoriji naše planete. Formirao se sloj po sloj pre oko 35 miliona godina, a svaka sloj je zarobio čestice iz atmosfere. Ova akumulacija leda, kompresovana sopstvenom težinom, postala je vertikalna vremenska kapsula iz koje naučnici mogu izvući duguljaste cilindre leda za hronološki zapis promena u atmosferi.
U 2019. godini, Kol i njegovi saradnici su analizirali sveže pala snežne naslage i pronašli tragove gvožđa-60. Njihova istraživanja su pokazala veću koncentraciju gvožđa-60 nego što bi moglo biti objašnjeno malim doprinosom kosmičkih zraka, što sugeriše da je deo gvožđa-60 u antarktičkom ledu došao iz međuzvezdanog prostora.
Trenutno se naš Sunčev sistem kreće kroz oblast poznatu kao Lokalna međuzvezdana oblak, koja se sastoji od gasa, prašine i plazme. Ova oblak može da obasjava Zemlju vrlo slabom kišom gvožđa-60. Ova otkrića ukazuju na to da antarktički led predstavlja zapis putanje Zemlje kroz ovu oblak, otkrivajući detalje o njenoj strukturi.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Physical Review Letters i može pomoći u razumevanju promena u lokalnom međuzvezdanom okruženju tokom poslednjih 80.000 godina. Tim naučnika veruje da su rezultati dosledni poreklu iz supernova i pružaju priliku da se prati struktura oblaka iz opipljivog materijala ovde na Zemlji.
