Novi istraživački rad otkriva vezu između stresa i pogoršanja ekcema

Novi istraživački rad otkriva vezu između stresa i pogoršanja ekcema

Istraživanje je pokazalo da psihološki stres može pogoršati ekcem. Naučnici su otkrili specifičnu nervnu stazu koja povezuje nervni i imunološki sistem. Ovi nalazi mogu poboljšati tretmane za ekcem i otvoriti nova pitanja o stresu i upalnim stanjima.

Naučnici su već neko vreme znali da psihološki stres može pogoršati ekcem (atopičnu dermatitis), ali nije bilo jasno kako ili zašto. Sada, novo istraživanje može otkriti specifičnu nervnu stazu odgovornu za ovu povezanost. Korišćenjem miševa kao modela ekcema, istraživači su otkrili vezu između nervnog sistema i imunološkog sistema, fokusirajući se na grupu ‘bori se ili beži’ nerva povezanih sa kožom.

Pod stresom, ovi nervi aktiviraju bele krvne ćelije nazvane eozinofili, koje, u svojim naporima da zaštite telo od potencijalnih napadača, mogu iritirati kožu. Tim istraživača sa Univerziteta Fudan u Kini veruje da bi njihovi nalazi mogli poboljšati tretmane za ekcem, jer rezultati sugerišu da upravljanje psihološkim stresom može smanjiti težinu bolesti kože.

Istraživanje je započelo sa grupom od 51 osobe sa ekcemom. Tim je uporedio nivoe stresa koje su sami prijavili sa težinom upale na njihovoj koži i nivoima eozinofila u njoj. Istraživači su otkrili direktnu povezanost između nivoa stresa i težine ekcema, pri čemu su unutrašnji pokazatelji bili viši nivoi eozinofila u krvi i koži, a ne promene u drugim tipovima imunoloških ćelija.

Ovo je dovelo do daljih istraživanja koristeći miševe kao modele ekcema. Stavljanjem životinja u situacije visokog stresa i korišćenjem kombinacije naprednih tehnika snimanja i genetske analize, tim je mapirao preciznu povezanost između stresom pogođenih delova mozga i kože. Ovo je dovelo do lanca reakcija koji počinje sa ‘bori se ili beži’ nervima i završava pogoršanjem osipa na koži, uzrokovanim eozinofilima koji su dovedeni u posebno štetno stanje.

Kada su miševi genetski modifikovani da imaju manje eozinofila, povezanost između dodatnog stresa i pogoršanja osipa na koži uglavnom je nestala, iako je sam ekcem ostao. Ovo je nešto što bi moglo biti istraženo u budućim studijama. „Ovi nalazi produbljuju naše razumevanje posebnih svojstava simpatičnih neurona u upalama kože… sa potencijalnim implikacijama za razvoj ciljanih strategija za blokiranje specifičnih podtipova neurona u bolestima kože,“ pišu istraživači.

Nije prvi put da su eozinofili identifikovani kao uzročnici iritacije ekcema, ali prethodne studije nisu bile konačne u vezi sa efikasnošću tretmana koji ciljaju ove imunološke ćelije. Nova otkrića sugerišu da eozinofili utiču na način na koji stres pogoršava ekcem, iako možda ne uzrokuju samo stanje.

Do 10 procenata odrasle populacije poznato je da ima ekcem, a atopična dermatitis (tip koji je ovde proučavan) je najčešći oblik. Može izazvati bol u koži, ozbiljno svrab i poremećaje u snu – tako da bi sve što može ublažiti te simptome bilo dobrodošlo. U povezanoj komentaru na studiju, imunolozi Nikola Gaudenzio i Lilian Basso sa Univerziteta u Tuluzu u Francuskoj sugerišu da bi mozak mogao zadržati ‘sećanje’ na prethodnu upalu ekcema, koje se ponovo aktivira pod stresom.

Sve ove ideje mogu se ispitati u daljim studijama, a nekoliko ključnih pitanja ostaje, uključujući kako bi ova novoidentifikovana staza stresa mogla biti uključena u druga upalna stanja.