Brzi razvoj vakcina protiv kovida nosio je i veći rizik od nuspojava, a jedna od najozbiljnijih bila je imunološka trombocitopenija i tromboza izazvana vakcinom, poznata pod skraćenicom VITT.
Naučnici su napokon otkrili zašto su određene vakcine protiv bolesti kovid-19, koje su se koristile na početku pandemije, kod nekih pacijenata uzrokovale retku pojavu krvnih ugrušaka, prenosi Net.hr.
Brzi razvoj vakcina nosio je i veći rizik od nuspojava, a jedna od najozbiljnijih bila je imunološka trombocitopenija i tromboza izazvana vakcinom, poznata pod skraćenicom VITT.
Šta je VITT i kako nastaje?
VITT je poremećaj koji pokreću antitela koja aktiviraju trombocite, krvne pločice zadužene za zgrušavanje krvi.
Kod ovog stanja, antitela greškom ciljaju protein trombocita nazvan trombocitni faktor 4 (PF4), što može dovesti do stvaranja opasnih krvnih ugrušaka. Iako se znalo da je poremećaj povezan s vakcinama koje koriste adenovirusne vektore, tačan okidač i mehanizam iza VITT-a do sada nisu bili u potpunosti jasni.
Ključno otkriće australijskih naučnika
Tim naučnika sa Univerziteta Flinders u Australiji u svojoj je novoj studiji došao do ključnog saznanja. Ustanovili su da se VITT može dogoditi kada osoba ima specifičnu varijantu gena za antitela, poznatu kao IGLV3-21*02 ili *03. Imuni sistem takvih osoba stvara antitela protiv proteina adenovirusa, što objašnjava zašto je samo mali broj ljudi biološki sklon stvaranju specifične vrste imunološkog odgovora koji može „pogrešno reagovati“ i pokrenuti VITT.
Prema rečima istraživača, upravo je to okidač za razvoj ovog retkog poremećaja. Ovo otkriće, objavljeno u naučnim časopisima, otvara vrata razvoju bezbednijih vakcina u budućnosti.
„Modifikovanjem ili uklanjanjem ovog specifičnog proteina adenovirusa, buduće vakcine mogu izbeći ovu izuzetno retku reakciju, a istovremeno nastaviti da pružaju snažnu zaštitu od bolesti“, izjavila je istraživačica sa Univerziteta Flinders, dr Džing Džing Vang.
Dodala je kako je novost u njihovom radu bila upotreba snažnog sekvenciranja masenom spektrometrijom kako bi se identifikovala molekularna mimikrija između proteina adenovirusnog vektora i ciljanog proteina PF4. „To je bila karika koja je nedostajala, a koja objašnjava kako normalan imunološki odgovor u vrlo retkim slučajevima može postati štetan“, zaključila je.
„Briljantan primer molekularnog detektivskog rada“
Profesor imunologije Džejms Meklaski sa Univerziteta u Melburnu nazvao je ovo istraživanje „briljantnim primerom molekularnog detektivskog rada“. Dodao je kako je ono „vrhunac rada koji razotkriva genetsku i strukturnu osnovu toga kako normalan imunološki odgovor na protein virusa dovodi do patogene autoimunosti“.
S njim se složio i profesor Tom Gordon, koji je novo istraživanje objavljeno u časopisu „New England Journal of Medicine“ opisao kao „fascinantno putovanje s izvanrednim međunarodnim timom saradnika kako bi se dovršila trilogija publikacija i rešio misterija ove nove skupine poremećaja zgrušavanja krvi te potencijalno prevela naša otkrića u bezbednije vakcine“.
Ipak, važno je napomenuti da ovo istraživanje još uvek ne dokazuje sa stopostotnom sigurnošću da je ovo jedini put za nastanak VITT-a.
Takođe, ne može u potpunosti predvideti ko će razviti ovaj poremećaj niti objasniti zašto se on javlja samo kod nekih pojedinaca, dok velika većina ljudi nema takvu reakciju.
