Mentalno zdravlje vezano za dugovečnost i otpornost na stres u starenju

Mentalno zdravlje vezano za dugovečnost i otpornost na stres u starenju

Mentalno blagostanje povezano je sa zdravim starenjem, nezavisno od socioekonomskog statusa, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Human Behavior. Nalazi ukazuju na važnost mentalnog zdravlja u promovisanju dugovečnosti i otpornosti na stres tokom starenja.

Veza između mentalnog blagostanja i ishoda fizičkog zdravlja bila je predmet opsežnog istraživanja i debate. Prethodne opservacione studije sugerišu vezu između pozitivnog mentalnog zdravlja i poboljšanih procesa starenja, uključujući smanjenu sklonost bolestima i produženi životni vek.

Međutim, uzročna priroda ove veze ostala je nejasna, uglavnom zbog potencijalnih zbunjujućih faktora, kao što su lični socioekonomski status i izazov obrnute uzročnosti.

Tian-Ge Vang i njegove kolege analizirali su javno dostupne genetske podatke o ljudima evropskog porekla kako bi ispitali uticaj mentalnog blagostanja na različite ishode starenja. U analizi skupova podataka sa najviše 2,3 miliona ljudi, otkrili su da pojedinci sa boljim mentalnim blagostanjem imaju tendenciju da dožive zdravije starenje (koje karakteriše poboljšana otpornost, bolje samoocenjivanje zdravlja i dugovečnost).

Svojom analizom osam skupova podataka sa 800.000 do 2,3 miliona ljudi, Vang i kolege primećuju da su prihodi, obrazovanje i zanimanje bili povezani sa boljim mentalnim blagostanjem i da je povećani prihod bio najjače povezan.

Pored toga, nakon skrininga 106 kandidata za medijatore, oni navode da smanjenje mera sedentarnog načina života (na primer, vreme gledanja televizije) i pušenja, kao i, na primer, povećanje unosa sira i voća, može dovesti do poboljšanja u blagostanje i zdravije starenje.

Nalazi ističu važnost integracije podrške mentalnom zdravlju u politike javnog zdravlja i istraživanja starenja. Autori sugerišu da bi intervencije koje imaju za cilj poboljšanje mentalnog blagostanja mogle biti održiva strategija za poboljšanje zdravog starenja među populacijama.

Međutim, oslanjanje studije na podatke od pojedinaca evropskog porekla znači da postoji potreba za daljom validacijom ovih nalaza među različitim etničkim grupama.