Neuobičajeno visoke temperature pogađaju Keniju

Neuobičajeno visoke temperature pogađaju Keniju

Početkom 2024. godine, većina delova Kenije, uključujući glavni grad Najrobi, suočila se sa neuobičajeno visokim temperaturama. Svetska meteorološka organizacija je opisala ovo toplo vreme kao deo globalnog fenomena, ističući da su rekordno visoke temperature zabeležene tokom 2023. godine. Januar 2024. godine je označen kao najtopliji mesec do sada širom sveta. Gilbert Ouma, koordinator Instituta za klimatske promene i prilagođavanje Univerziteta u Najrobiju, i vanredni profesor na Odseku za meteorologiju, pruža ključne analize i odgovore na neka od ključnih pitanja vezanih za ovaj fenomen.

Prosečne godišnje temperature za Najrobi su obično umerene, krećući se između 24°C i 25°C na višim nadmorskim visinama, dok su na nižim delovima grada u rasponu od 17°C do 18°C. Međutim, tokom perioda decembar-januar-februar, maksimalne temperature obično rastu i kreću se između 26°C i 27°C.

Ove godine, temperature u februaru su dosegle nesvakidašnje visoke vrednosti, varirajući između 29°C i 30°C, a ponegde čak i do 31°C. Ovo predstavlja značajno odstupanje od normalnih temperatura za Najrobi, za oko 6°C. Iako je ovo značajno povećanje temperatura zabrinjavajuće, još uvek ne možemo govoriti o toplotnom talasu. Umesto toga, Najrobi je iskusio talas vrućeg vremena na koje se ljudsko telo može donekle prilagoditi.

Jedan od ključnih faktora koji utiču na vreme u Keniji su vetrovi koji duvaju sa severa tokom decembra do februara svake godine. Ti vetrovi donose toplije vreme, koje se periodično smenjuje sa hladnijim periodima. Takođe, promene u stazi ovih vetrova mogu značajno uticati na temperature u Keniji.

Pored lokalnih faktora, globalne klimatske promene takođe igraju ulogu u povećanju prosečnih temperatura širom sveta. Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti, što će imati značajan uticaj na ekosisteme i zdravlje ljudi.

Dakle, dok je vruće vreme u Keniji deo prirodnih ciklusa i globalnih trendova, važno je da se preduzmu mere prilagođavanja kako bi se zaštitila populacija od potencijalnih negativnih efekata na zdravlje i životnu sredinu.