Istraživači identifikuju prepreke skriningu raka dojke u ugroženim populacijama

Istraživači identifikuju prepreke skriningu raka dojke u ugroženim populacijama

Žene rasnih i etničkih manjina suočavaju se sa izazovima koji ometaju poštovanje redovnih mamografskih pregleda.

Da bi predložili mere javnog zdravlja za povećanje pridržavanja, istraživači su identifikovali prepreke koje utiču na pridržavanje programa skrininga raka dojke u etnički raznolikoj grupi žena. Analiza je nedavno objavljena u časopisu Cancers.

Rak dojke ostaje vodeći uzrok smrti među ženama širom sveta, sa 2,2 miliona prijavljenih slučajeva samo u 2020. Rano otkrivanje putem redovnih mamografskih pregleda pokazalo se efikasnim u smanjenju stope mortaliteta. Kako Svetska zdravstvena organizacija (SZO) nastoji da postigne 2,5% godišnje smanjenje smrtnih slučajeva od raka dojke i spreči 25% smrtnih slučajeva do 2030. godine, uspeh programa skrininga postaje najvažniji. Nažalost, pridržavanje ovih programa nije u skladu sa očekivanjima u određenim grupama stanovništva, što naglašava hitnu potrebu za ciljanim intervencijama.

„Širenje programa za skrining raka dojke još uvek nedostaje kod većine ranjivih populacija“, kaže Fatima Morales, pridruženi docent u Sbarro Health Research Organization (SHRO) na Univerzitetu Templ. „Ali, primetili smo važne povoljne promene u onim slučajevima u kojima stanovništvo ide na sesije zdravstvenog vaspitanja, informiše se o programima skrininga raka ili traži medicinsku pomoć.

Istraživanje je sproveo Morales u saradnji sa koautorima uključujući dr Palmiru Imordino, profesorku na Univerzitetu u Palermu, Italija; i dr Antonio Giordano, osnivač i predsednik SHRO.

„Posebno je zabrinjavajuća najniža privrženost među ženama koje su crnke, Azijke, Hispanoamerikanke i imigrantice“, kaže Morales.

Programi podizanja svesti usmereni na žene migrantice i nebelkinje – koristeći poznata okruženja kao što su škole, mediji i supermarketi, kao i obrazovni programi – pokazali su obećanje u povećanju znanja i učešća.

Studija preporučuje važnost godišnjih zdravstvenih pregleda i angažovanja zdravstvenih radnika u upisu pacijenata i podsetnicima. Rešavanjem jaza u informacijama i nepoverenja u zdravstvene sisteme, odnosi lekara i pacijenta mogu podstaći poverenje. Štaviše, povećanje kulturne kompetencije među zdravstvenim radnicima kako bi bolje razumeli populaciju kojoj služe može uspostaviti značajne veze i podstaći njihovo angažovanje u programima skrininga.

„Naglašavanjem važnosti skrininga raka dojke i negovanjem osećaja osnaživanja“, kaže Giordano, „ove kampanje mogu efikasno povećati stopu učešća.“

Rešavanje identifikovanih prepreka ne samo da će doprineti smanjenju stope smrtnosti od raka dojke, već će i obezbediti jednak pristup pregledima koji spasavaju život za sve žene.