Ciljanje na inflamatorni protein može lečiti tešku astmu

Ciljanje na inflamatorni protein može lečiti tešku astmu

Samo nekoliko nedelja nakon vesti o oštrom nacionalnom porastu smrtnih slučajeva od astme – sa Južnom Australijom koja je zabeležila najveći porast u jednoj godini (88%) – naučnici su otkrili obećavajući novi tretman za hroničnu bolest pluća.

Australijski istraživači su otkrili da porodica proinflamatornih molekula zvanih beta zajednički citokini kontroliše upalu i ožiljke disajnih puteva (fibrozu) kod teške astme otporne na steroide.

Oni veruju da bi ljudsko terapeutsko antitelo zvano trabikihart moglo biti ključ za efikasno blokiranje upale i ožiljaka.

Nalazi, objavljeni u časopisu Journal of Allergi and Clinical Immunologi, rezultat su zajedničke studije koju su vodili istraživači sa Univerziteta Južne Australije (UniSA) i Kraljevskog tehnološkog instituta u Melburnu (RMIT), u saradnji sa istraživačima iz CSL i SA Patologija.

Vođa zajedničke studije dr Dejmon Tumes, šef Laboratorije za alergiju i imunologiju raka u Centru za biologiju raka, kaže da su nalazi značajni.

„Upalu i oštećenje tkiva kod teške astme izaziva nekoliko vrsta imunih ćelija koje ulaze u pluća zbog alergena, virusa i drugih mikroba koji stupaju u interakciju sa disajnim putevima“, kaže dr Tumes.

„Kod nekih ljudi, upala je otporna na steroide – prva opcija lečenja za kontrolu teške astme.

„Trenutno su dostupne ograničene mogućnosti lečenja za tešku astmu. Novi i postojeći lekovi često ciljaju samo pojedinačne molekule kada su višestruke ćelije koje se preklapaju i inflamatorni putevi odgovorni za astmu.

„Ciljanje na više inflamatornih citokina sa jednim lekom može biti ključ za lečenje i kontrolu složene i teške hronične bolesti disajnih puteva.

Najnoviji statistički podaci pokazuju porast od 30% smrtnih slučajeva povezanih sa astmom (467 ljudi) na nacionalnom nivou u 2022. godini, pri čemu je Južna Australija zabeležila najdrastičniji porast od 88%.

Prema rečima stručnjaka, većina smrtnih slučajeva se mogla sprečiti i povezana je sa ljudima koji nisu imali lečenje ili ga koristili kako je propisano, posebno inhalacionim kortikosteroidima.

2022. godina je obeležila najveći broj smrtnih slučajeva od astme od 2017. godine, delimično izazvan povratkom virusnih respiratornih infekcija nakon COVID-a, koje su povezane sa povećanjem hospitalizacija za astmu.

Široko rasprostranjene padavine, koje izazivaju povećanje spora i polena gljivica, takođe su faktor.