Masai žirafe ugroženije nego što se ranije mislilo

Žirafe u istočnoj Africi mogu biti još više ugrožene nego što se ranije mislilo. Nova studija koju su vodili istraživači u Penn State-u otkriva da se populacije masai žirafa koje su geografski odvojene Velikom Rift dolinom nisu ukrštale – niti razmenjivale genetski materijal – više od hiljadu godina, a u nekim slučajevima i stotinama hiljada godina. Istraživači preporučuju da se ove dve populacije razmatraju odvojeno u svrhu očuvanja, sa odvojenim, ali koordinisanim naporima očuvanja za upravljanje svakom populacijom.

Dalje

Veštačka inteligencija efikasna u dijagnostici raka glave i vrata

Studije u novoj doktorskoj tezi pokazuju da je metoda podržana veštačkom inteligencijom (AI) efikasna u dijagnozi karcinoma skvamoznih ćelija glave i vrata (SCCHN). Pored toga, mašinsko učenje (ML, podpolje veštačke inteligencije) je korišćeno da se razvije model na osnovu klinički dostupnih podataka za predviđanje recidiva kod skvamoznog karcinoma jezika (SCCOT).

Dalje

Studija identifikuje potencijalni cilj lečenja raka prostate otpornog na hormonsku terapiju

Rak prostate je najčešće dijagnostikovan malignitet i drugi vodeći uzrok smrti od raka među muškarcima u Sjedinjenim Državama. U svom uvek nedelikatnom svetu, tvrdoglava bolest može nastaviti da raste čak i kada je količina testosterona u telu smanjena na veoma nizak nivo, čime je stekla nespretan naziv: rak prostate otporan na kastrate (CRPC). To predstavlja veliki klinički izazov jer protein nazvan androgeni receptor (AR) ostaje iza kao kritični igrač u raku, menjajući svoje ponašanje u CRPC.

Dalje

Moždani talasi mogu predvideti kognitivno oštećenje kod Parkinsonove bolesti

Nekoliko minuta podataka snimljenih sa jedne elektrode postavljene na vrh glave može biti dovoljno da se predvide problemi razmišljanja, uključujući demenciju, kod pacijenata sa Parkinsonovom bolešću (PD). Nalazi nove studije Univerziteta u Ajovi mogli bi pomoći u poboljšanju dijagnoze kognitivnog invaliditeta kod PD i razvoju novih biomarkera i ciljanih terapija za kognitivne simptome bolesti.

Dalje

Efekat taloženja azota na životinjske vrste jači od očekivanog

Antropogeno povećano taloženje azota je dobro poznati ekološki stresor, koji dovodi do osiromašenja kvaliteta zemljišta u prirodno siromašnim ekosistemima. Kao rezultat toga, menjaju se i uslovi staništa za biljne i životinjske vrste. Takve promene su ponekad jasno vidljive na terenu. Na primer, biljne vrste koje imaju koristi od dodatnog azota često postaju dominantne, što dovodi do dominacije trave u vresistima i povećanja pokrivenosti borovnicama i borovnicama u šumama. Manje vidljivi su, međutim, efekti taloženja azota na kvalitet hrane biljaka i naknadni efekti na kondiciju životinja.

Dalje

Rak prostate otporan na lečenje obezbeđuje sopstveno hormonsko gorivo

Nova studija na miševima, koju su predvodili istraživači sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Vašington u Sent Luisu, objašnjava kako rak prostate oseća pad nivoa testosterona usled uobičajene antihormonske terapije, a zatim počinje da proizvodi holesterol — neophodan prekursor testosterona — za generiše sopstveni testosteron za podsticanje rasta tumora. Studija takođe ukazuje na moguću kombinaciju lekova koja može zaustaviti rak da hrani sopstveni rast.

Dalje