Astronomi su otkrili da zvezde crvenih patuljaka mogu da proizvedu zvezdane baklje koje nose daleko ultraljubičasto (daleko UV) zračenje mnogo veće nego što se ranije verovalo.
Kategorija: Nauka
Koordinacija nauke, politike i zakona ključna za postizanje čistog vazduha
ovi istraživački rad, koji vodi akademik sa Univerziteta u Londonu (UCL), upozorava na značajne rizike povezane s neusklađenošću između pravnog, političkog i naučnog pristupa u borbi za poboljšanje kvaliteta vazduha. U radu „Iskoristiti nauku, politiku i zakon za isporuku čistog vazduha“, profesori Eloise Scotford (UCL Pravni fakultet), Alastair Levis (Univerzitet u Jorku) i Delphine Misonne (UCLouvain Saint-Louis, Brisel) analiziraju izazove u postizanju ciljeva čistog vazduha globalno.
Napredak u imunoterapiji: CAR T-ćelije prilagođene za borbu protiv osteosarkoma
Ovi ohrabrujući rezultati otvaraju put ka daljem istraživanju i mogućim kliničkim ispitivanjima za primenu poboljšanih CAR T-ćelija u lečenju pedijatrijskih solidnih tumora. Uz fokus na preciznosti i efikasnosti, ovaj napredak ukazuje na potencijal imunoterapije u borbi protiv raka, predstavljajući važan korak ka unapređenju terapijskih opcija za pacijente.
Novi model pobija vodeću teoriju o tome kako su se Zemljini kontinenti formirali
Formiranje Zemljinih kontinenata pre milijardi godina postavilo je scenu za napredovanje života. Ali naučnici se ne slažu oko toga kako su se te kopnene mase formirale i da li je to bilo kroz geološke procese koje vidimo i danas.
Mašinsko učenje otkriva tajne dielektričnih svojstava vode u nanometarskim cevima
Nedavno istraživanje koje je sprovedeno u Nacionalnoj laboratoriji Lorens Livermor (LLNL) donosi revolucionarna saznanja o tome kako voda reaguje na električna polja kada je zatvorena unutar nanometarskih ugljeničnih cevi. Ova studija, objavljena u The Journal of Physical Chemistry Letters, koristi mašinsko učenje za istraživanje dielektričnih svojstava vode na molekularnom nivou, što je ranije bilo gotovo nemoguće zbog složenosti simulacija koje uključuju velike količine podataka.
Otkriće o Egzosferi Meseca: Udar mikrometeorita ključan za njen obnavljanje
Ovi rezultati su objavljeni u časopisu Napredak nauke, a istraživači se nadaju da će dalja istraživanja ovog tipa pomoći u boljem razumevanju uticaja meteoroidnih bombardovanja i solarnog vetra na geološke procese širom Sunčevog sistema.
Po prvi put otkrivena 3D molekularna struktura mozga kod osoba sa Alchajmerovom bolešću
Nova studija je po prvi put otkrila molekularnu strukturu mozga pogođenog Alchajmerovom bolešću.
Novi super-crni materijal napravljen od drveta može da apsorbuje 99,3% svetlosti
Postoji crna, a tu je i super-crna. Stvoren je novi super-crni materijal na bazi drveta koji apsorbuje više od 99 odsto svetlosti koja ga udari. Štaviše, materijal je otkriven gotovo slučajno.
Zlatna riznica pronađena u netaknutim grobovima staroegipatske nekropole
Izuzetno retko otkriće je upravo napravljeno u staroegipatskoj nekropoli Tel el-Deir u Damijeti.
„Čudesni materijal“ grafen otkriven na Mesecu
Naučnici sa Univerziteta u Mančesteru su 2004. godine prvi put izolovali i istražili grafen, supermaterijal sastavljen od jednoslojnih atoma ugljenika raspoređenih u heksagonalnu rešetku saća.
NASA postigla prvi uspešan test optičke komunikacije na 16 miliona kilometara
Laserski primopredajnik koji je uspostavio vezu nalazi se na svemirskom brodu Psiha, koji je trenutno na putu ka asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. Ovaj uspešan test potvrđuje da je laserska komunikacija blizu infracrvenog spektra brza i pouzdana, što je od suštinskog značaja za buduće misije istraživanja svemira.
Australija ima nove rodne standarde zdravstvenih istraživanja – i vekove nejednakosti koje treba popraviti
Važno je naglasiti da nedovoljno uzimanje u obzir faktora kao što su pol, rod i seksualna orijentacija može imati ozbiljne posledice na ishode zdravstvene zaštite, posebno za marginalizovane grupe. Ova nova inicijativa NHMRC-a predstavlja korak ka inkluzivnijim i pravednijim istraživačkim praksama u Australiji.
Inženjeri istražuju nanofibrile celuloze kako bi poboljšali 3D štampan beton
Istraživački tim predvođen inženjerima na Fakultetu za inženjerstvo i primenjenu nauku Univerziteta Virdžinije je prvi koji je istražio kako novi biljni materijal, celulozni nanofibrili, može da pojača prednosti 3D štampane tehnologije betona.
Kolumbija i Gvatemala uče jedni od drugih u očuvanju prašuma
U bujnoj džungli severne Gvatemale—u najvećem zaštićenom području u Centralnoj Americi—30 lidera iz kolumbijskog regiona Amazonskog basena razmenjuju strategije sa lokalnim etničkim poljoprivrednicima Maja o tome kako da žive od ove guste šume, a da je ne unište.
Novo istraživanje baca svetlo na odnose između biljaka i insekata u šumskim ekosistemima
Istraživači i partneri američke šumarske službe objavili su nova otkrića o tome kako insekti koji jedu listove utiču na šumske ekosisteme širom sveta.
Tehnologija bronzanog doba mogla bi pomoći prelasku na čistu energiju
Tehnologija čiji koreni sežu do bronzanog doba može ponuditi brzo i jeftino rešenje za postizanje klimatskog cilja Ujedinjenih nacija o neto nultim emisijama do 2050. godine, prema nedavnom istraživanju PNAS Nekus-a koje je vodio Stanford.
Rođeni da moduliraju: Istraživači otkrivaju poreklo čestica koje kontrolišu klimu
Čestice aerosola su sitne. Kovitlaju se u vazduhu oko nas, većina je manja od najmanje bube, tanje od najtanje dlake na glavi, paučinaste mrlje praktično nevidljive golim okom. Novoformirani su nano-veličine. Ipak, njihov uticaj je ogroman.
Pronađeno je više mikroba koji razgrađuju veze ugljenik-fluor u nekim nezasićenim PFAS
Ovaj napredak u istraživanju mikroorganizama koji razgrađuju PFAS predstavlja korak napred ka očuvanju životne sredine i zaštiti zdravlja ljudi. Nastavak ovakvih istraživanja ključan je za stvaranje održivijih metoda za upravljanje štetnim hemikalijama i unapređenje kvaliteta životne sredine.
Misteriozno otkrivanje antimaterije na ISS-u izaziva radikalne nove teorije
AMS-02 nastavlja sa prikupljanjem podataka, pružajući mogućnost da se dobije nova perspektiva o ovom neobičnom fenomenu antihelijumskih jezgara. Moguće je da će dalja istraživanja otkriti više informacija o poreklu ovih antihelijumskih čestica i njihovom značaju u širem kontekstu svemira.
Najveći T. Reks je verovatno bio mnogo veći nego što smo ikada mislili
Iako se istraživanje fokusira na T. reksa, ono nosi širu poruku o važnosti upoređivanja statističkih podataka umesto samo analize skeletnih ostataka. Ovo istraživanje, objavljeno u časopisu „Ecology and Evolution“, otvara nova pitanja o evoluciji i veličini dinosaurusa, ističući važnost objektivnog pristupa u istraživanju paleontologije.