Nova istraživanja pokazuju da je jedna vrsta Golijat buba gotovo potpuno nestala zbog industrije kakaa u zapadnoj Africi. Profesor Luka Luiseli objašnjava kako se može spasiti ova ugrožena vrsta. Ova situacija predstavlja ozbiljnu pretnju za ekosistem.
Kategorija: Nauka
Veza između Sunčevih pega i seizmičke aktivnosti na Zemlji otkrivena
Naučnici su uspostavili neočekivanu vezu između Sunčevih pega i seizmičke aktivnosti na Zemlji. Istraživanje je pokazalo kako solarna aktivnost može uticati na promene u atmosferi i svojstvima stena. Ova saznanja mogu poboljšati predikciju zemljotresa.
Umirući koralni grebeni u Vijetnamu: Turizam i ribolov u opasnosti
U Nha Trangu, Vijetnam, koralni grebeni umiru, a ribolov se smanjuje. Turisti dolaze na ribolov, ali se hvata samo lignja. Lokalni ribari suočavaju se s teškim uslovima.
Zašto veće životinjske vrste ne razvijaju više malignih tumora?
Naučnici su decenijama istraživali zašto veće životinjske vrste ne pokazuju povećane stope malignih tumora. Nova studija sugeriše da veće vrste, poput žirafa i pitona, zapravo imaju više stope raka. Istraživanje može otvoriti nove puteve za lečenje ove bolesti.
Naučnici stvorili ‘vunene’ miševe kako bi rekreirali adaptacije izumrlih mamuta
Nakon intenzivnog proučavanja genetskog koda mamuta, naučnici su stvorili ‘vunene’ miševe sa izmenjenom debljinom, bojom i teksturom krzna. Ovaj projekat predstavlja ključni korak ka oživljavanju vunenog mamuta. Iako je rad kontroverzan, rezultati su obećavajući.
Otkriveno da helijum može da se veže za gvožđe u dubinama Zemlje
Istraživači su otkrili da helijum može da se veže za gvožđe pod visokim pritiskom. Ovo otkriće može promeniti naše razumevanje hemije u unutrašnjosti planete. Tim naučnika predvođen Harukijem Takezavom sa Univerziteta u Tokiju istražuje ovu fenomen.
Atlantska cirkulacija neće se srušiti ovog veka, ali će oslabiti
Nova studija, koju su sproveli naučnici iz britanske Meteorološke službe (Met Office) i Univerziteta Ekseter, pokazuje da se kolaps Atlantske meridionalne prevrtne cirkulacije (AMOC) – ključnog sistema koji reguliše temperaturu u Severnom Atlantiku i Evropi – verovatno neće dogoditi u ovom veku.
Nova istraživanja otkrivaju kako je Zemlja preživela supererupciju u Los Čokoiosu
Međunarodni tim naučnika Zemlje i života, hidrolozi, hemičara i fizičara, pokazao je dokaze koji pokazuju da je dostizanja u Los Chocoiosu došlo do približno 79.500 godina i da je planeta odbila iz njegovih nezgodanih efekata u decenijama.
Evropska raketa Ariane 6 spremna za prvo komercijalno lansiranje
Nakon višestrukih odlaganja, evropska raketa Ariane 6 spremna je za svoju prvu komercijalnu misiju, zakazanu za ponedeljak. Tokom ovog lansiranja iz baze Kourou u Francuskoj Gijani, raketa će u orbitu poslati CSO-3, francuski vojni obaveštajni satelit.
Asteroid 2024 IR4: Kako je svet reagovao na potencijalnu pretnju
Sredinom februara, asteroid 2024 IR4 uzburkao je javnost nakon što su naučnici procenili da postoji čak 3,1% šanse da udari u Zemlju 2032. godine. Iako se ta verovatnoća kasnije smanjila na gotovo nulu, ova situacija poslužila je kao ozbiljan podsetnik na realnu opasnost od udara asteroida.
Preminuo američki naučnik srpskog porekla David Vujić, član „srpske sedmorke“
David Vujić, poznati naučnik srpskog porekla, preminuo je, potvrđeno je danas. Bio je poslednji živi član „srpske sedmorke“ koja je učestvovala u misiji Apolo. Vujić je ostavio značajan trag u istoriji svemirskih istraživanja.
Otkriveno neobično ponašanje olova-208: Naučnici izazivaju postojeće nuklearne modele
Međunarodni tim naučnika otkrio je neočekivane karakteristike oblika jezgra olova-208, najtežeg poznatog „dvostruko magičnog“ nuklearnog jezgra. Iako bi, prema teoriji, olovo-208 trebalo da bude savršeno sferično, novi eksperimenti pokazuju da njegova struktura odstupa od ove pretpostavke.
Revolucionarna metoda omogućava preciznu identifikaciju tumora mozga tokom operacije
Tim istraživača sa Univerzitetskog medicinskog centra Šlezvig-Holštajn (UKSH) u Kilu, Univerziteta u Kilu i Maks Plankovog instituta za molekularnu genetiku u Berlinu razvio je inovativnu metodu za klasifikaciju tumora mozga u realnom vremenu tokom operacije. Ovaj pristup kombinuje analizu DNK metilacije sa mašinskim učenjem, omogućavajući neurohirurzima da prilagode operativne strategije prema molekularnim karakteristikama tumora.
Prekomerna upotreba genetski izmenjenih kultura nanosi ekonomsku štetu
Analiza podataka koja pokrivaju 12 godina i 10 američkih država kukuruza otkriva da poljoprivrednici trpe ekonomski gubitak od prekoračenja genetski inženjeriranog kukuruza dizajniranog za borbu protiv rootvorm štetočina.
Istraživači ispituju ideje kako mozak određuje kretanje
Kada vagate dve moguće akcije, mozak vam mora odlučiti šta da radi i kako to učiniti. Na primer, ako knjiga i šolja sede na strani na strani na stolu, vaš mozak mora da odluči da li želite da pročitate roman ili pijete kafu – odabirom akcije koju treba da odaberete. Vaš mozak takođe treba da shvati da li treba da dosegnete 20 stepeni jedan put za knjigu ili 20 stepeni, drugi način za akciju koja određuje čaše.
Analiza velikog obima identifikuje prilike za smanjenje prenosa hepatitisa B u Africi
Istraživači na Univerzitetu u Liverpoolu obavili su veliku analizu koja proliva svetlost na kritične korake potrebne za borbu protiv vertikalnog prenosa hroničnog virusa hepatitisa B (HBV) u Africi.
Fen povezan sa nenormalnim plasmanom organa i urođenim srčanim oštećenjima
Novo istraživanje KAUST naučnika identifikovalo je da je gen „Ciroz“ odgovoran za pedijatrijske nedostatke srca i zabluda unutrašnjih organa. Nalazi dolaze od rada sa višestrukim institutima širom sveta, uključujući dva univerziteta i dve bolnice u Kraljevstvu. Omogućava nove informacije o narođenim bolestima, koje imaju višu stopu u Saudijskoj Arabiji nego širom sveta.
Nova istraživanja menjaju razumevanje kolektivnog kretanja pustinjskih skakavaca
Nedavna studija objavljena u časopisu Science otkrila je da klasični modeli kolektivnog ponašanja ne mogu objasniti mehanizme koji pokreću rojeve pustinjskih skakavaca, što predstavlja ekološki fenomen koji utiče na živote miliona ljudi širom sveta. Ovo istraživanje pruža novu perspektivu o kognitivnim i senzornim mehanizmima koji leže u osnovi kolektivnog kretanja, izazivajući dugogodišnja uverenja u oblasti ponašanja životinja.
Sadnja miliona stabala u Fritaunu: Klimatska inovacija ili ekonomska strategija?
Od 2020. godine, u glavnom gradu Sijera Leonea, Fritaunu, posađeno je više od milion stabala u okviru projekta „Freetown the Treetown“, koji ima ambiciju da do 2050. godine dostigne 20 miliona stabala. Ova inicijativa se ističe kao inovativan model borbe protiv klimatskih promena, ali i kao ekonomski projekat zasnovan na sistemu ugljeničnih kredita.
Naučnici predviđaju sledeće ledeno doba za 10.000 godina, ali ljudski faktor menja prirodni tok
Počevši pre oko 2,5 miliona godina, Zemlja je ušla u eru obeleženu uzastopnim ledenim uzrastima i interglacijalnim periodima, iz poslednjeg ledenjaka pre oko 11.700 godina. Nova analiza sugerira da se početak sledećeg ledenog doba može očekivati u roku od 10.000 godina.
