Problemi sa varenjem u ‘dugom COVID-u’ povezani sa psihološkom traumom

Problemi sa varenjem u ‘dugom COVID-u’ povezani sa psihološkom traumom

Mnogi ljudi koji su bili hospitalizovani sa COVID-19 kada je virus stigao u proleće 2020. doživeli su visoku stopu gastrointestinalnih problema i psihičke traume više od godinu dana kasnije, prema nedavno objavljenoj studiji koju je u Oklahomi vodio Medicinski fakultet Univerziteta u Oklahomi. Istraživanje naglašava moćnu vezu između creva i mozga, kao i kontinuirano razumevanje simptoma „dugog COVID-a“.

Gastroenterolog i profesor medicine Villiam Tiernei, MD, predvodio je učešće OU College of Medicine u studiji, koja je uključivala stotine pacijenata u akademskim zdravstvenim centrima širom Severne Amerike. Studija se pojavljuje u časopisu Clinical Gastroenterology and Hepatology.

„Gastroenterolozi ne pitaju često naše pacijente da li su imali COVID-19, ali ova studija pruža jasne dokaze da prethodna infekcija COVID-om može dovesti do dugotrajnih gastrointestinalnih simptoma“, rekao je Tirni. „Mislim da je glavni zaključak iz ovog istraživanja da lekari primarne zdravstvene zaštite i specijalisti za digestivne bolesti moraju da upamte da bi COVID mogao biti okidač za dugotrajne probavne simptome pacijenta. Ova ideja može pomoći u razumevanju simptoma pacijenata i potencijalno izbegavanju nepotrebno testiranje“.

U studiji je više od 60% učesnika ispunilo kriterijume za DGBI, ili bolesti interakcije creva i mozga. Veruje se da su DGBI uzrokovani poremećenom komunikacijom između mozga i creva (creva) preko nervnog sistema u oba smera (mozak do creva i creva do mozga). Sa DGBI, pacijenti doživljavaju gastrointestinalne simptome, ali testovi ne identifikuju upalu ili druge bolesti creva. Stopa od 60% DGBI u studiji daleko premašuje ono što gastroenterolozi vide u opštoj populaciji pacijenata.

Najčešći simptomi koje su pacijenti iskusili više od godinu dana nakon dijagnoze COVID-19 bili su dispepsija (uznemireni stomak), sindrom iritabilnog creva, dijareja, zatvor i disfazija (osećaj abnormalnog gutanja). Kada su učesnici studije prvobitno bili hospitalizovani sa COVID-19, oko polovine je imalo slične probleme sa varenjem, ali je značajna činjenica da su simptomi ne samo izdržali, već su se i povećali, rekao je Tirni.

Pored toga, studija je otkrila da je više od 40% učesnika ispunilo kriterijume za posttraumatski stresni poremećaj ili PTSP, što je bio značajan i neočekivan nalaz, rekao je Tirni. Posebno, istraživanje je utvrdilo vezu između pacijenata koji ispunjavaju kriterijume za PTSP i doživljavaju dugotrajne gastrointestinalne simptome.

„Očigledno je da su prvi meseci pandemije bili veoma zastrašujući i traumatični, ali je značajno da su pacijenti i dalje doživljavali traumu više od godinu dana nakon što su hospitalizovani“, rekao je on. „Međutim, pošto su drugi simptomi dugog COVID-a neurološki – kao što su magla u mozgu i depresija – nije iznenađujuće da su DGBI među dugoročnim simptomima. COVID-19 je prvenstveno respiratorna bolest, ali druga respiratorna stanja kao što je grip obično ne izazivaju dugoročne gastrointestinalne probleme, tako da je jasno da je COVID-19 drugačiji.“

Medicinski fakultet OU je jedan od 36 akademskih zdravstvenih centara u Severnoj Americi koji su formirali Severnoameričku alijansu za proučavanje digestivnih manifestacija COVID-19. Grupa je objavila nekoliko drugih istraživačkih studija koje uključuju više od 1.500 pacijenata.