Pacijenti sa neurološkim oboljenjima će verovatnije umreti nakon COVID-a, otkriva studija

Pacijenti sa neurološkim oboljenjima će verovatnije umreti nakon COVID-a, otkriva studija

Ljudi sa neurološkim oboljenjima imaju veće šanse za smrt nakon zaraze COVID-19, prema novoj studiji Univerziteta u Alberti. Istraživanje takođe potvrđuje veći rizik od razvoja novih neuroloških poremećaja nakon COVID infekcije.

„Za one koji imaju neurološke bolesti — ako imate Parkinsonovu bolest, ako imate demenciju, ako imate poremećaj napadaja — trebalo bi da ozbiljno razmislite o dobijanju vakcine“, i pažljivo pratite simptome nakon zaraze virusom, kaže specijalizantka neurologije Candace Marsters, prva autor o radu objavljenom nedavno u časopisu Brain.

Studija je prva koja je proučavala veliku populaciju ljudi kojima su prethodno dijagnostikovani poremećaji kao što su demencija, Parkinsonova bolest, encefalopatija i epilepsija – kao i oni sa istorijom moždanog udara ili napadaja – pre i posle zaraze COVID-om.

Marsters kaže da je njen tim – koji uključuje istraživače sa Fakulteta medicine i stomatologije Grejs Lam, Kristofera Pauera, Džefrija Bakala i Finlaja Mekalistera – imao pristup ogromnom skupu podataka koji je uključivao 350.000 pacijenata u Alberti koji su bili pozitivni na COVID-u u prvoj godini pandemije.

Tim je uporedio simptome koji se pojavljuju u akutnoj fazi bolesti, odnosno prvih sedam dana do tri meseca nakon infekcije, sa onima koji se pojavljuju između tri meseca i devet meseci nakon infekcije.

Nalazi su u skladu sa drugim studijama koje pokazuju povećanu stopu mortaliteta tokom pandemije COVID-19 među ljudima sa premorbidnim neurološkim stanjima, kaže Marsters. Ona ističe da – dok je njen tim otkrio povezanost između infekcije COVID-om i smrtnosti od neuroloških bolesti – nisu bili u stanju da utvrde uzročnost.

Marstersova studija takođe potvrđuje druge koji pokazuju da infekcija COVID-om može da utiče na mozak i nervni sistem – uključujući incidencu encefalopatije, demencije, napadaja/epilepsije, magle mozga i mijelitisa – u roku od tri meseca od pozitivnog testa na COVID. Njen tim je takođe otkrio veću incidencu inflamatorne miopatije i kome u roku od devet meseci od infekcije.

Studija kaže da, pošto rizik od dijagnostikovanja neuroloških bolesti traje duži period nakon infekcije COVID-om, to „zahvaća povećanu svest o ovim poremećajima tokom medicinskog praćenja“.

U junu 2021. godine, Univerzitet A otvorio je Long COVID kliniku, prvu te vrste u Alberti, za ljude koji pate od simptoma koji traju najmanje 12 nedelja nakon prvobitne dijagnoze COVID-19.

Mnogi pacijenti lečeni na klinici žalili su se na bezbroj neuroloških simptoma, kaže Mejv Smit, kodirektor klinike. Oni uključuju uporan gubitak čula mirisa i ukusa, nervni bol i slabost, nesanicu i neurokognitivnu disfunkciju—probleme sa kratkoročnim pamćenjem, koncentracijom i fokusom.

„Pacijenti često nisu u mogućnosti da se vrate na posao jer njihova fizička i kognitivna funkcija nisu tamo gde bi trebalo da funkcionišu na prethodnim nivoima“, kaže Smit. „Ili moraju da nađu obdanište jer ne mogu da trče okolo za svojim mališanom.

Novo istraživanje „pokazuje da COVID-19 nastavlja da opterećuje zdravstvene sisteme“, kažu autori studije. Oni pišu da bi njihovi nalazi mogli da ubede ljude sa većim rizikom od komplikacija da potraže vakcinaciju ili, ako dobiju COVID, da ranije potraže medicinsku pomoć kao što je antivirusna terapija.