Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje danas objavljena studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Naučni tim Fizičkog fakulteta podseća da je Srbiju krajem juna 2026. zahvatio izuzetno jak toplotni talas, tokom kojeg su u nekoliko gradova oboreni temperaturni rekordi. U Kikindi i na Paliću su sa 40,9 stepeni, odnosno 40,8 stepeni Celzijusa, oboreni apsolutni rekordi za ta mesta, dok su najtopliji junski dani zabeleženi u Somboru, Zrenjaninu, Beogradu i drugim mestima.
Oni skreću pažnju i na to da je u Novom Sadu tokom juna zabeležen i rekordan broj tropskih noći, tokom kojih temperatura ne pada ispod 20 stepeni. Takve noći su posebno opasne po zdravlje, jer telo nema priliku da se ohladi i oporavi tokom sna.
Tim sa Fizičkog fakulteta analizirao je najtopliji šestodnevni period u junu u Srbiji, poredeći današnju klimu sa klimom iz 1950. godine.
Rezultati pokazuju da bi toplotni talas ovog intenziteta sredinom prošlog veka bio izuzetno redak događaj, koji bi se očekivao jednom u oko 150 godina. Danas se, zbog klimatskih promena, takav događaj može očekivati u proseku jednom u manje od tri godine. Zaključak je da je takav događaj danas 55 puta verovatniji.
Ono što je nekada bilo ekstremno retko, sada postaje deo nove klimatske stvarnosti. Analiza pokazuje i da su klimatske promene povećale temperaturu ovog toplotnog talasa za oko 4,5 stepeni na nivou Srbije.
„Ovi rezultati pokazuju da klimatske promene nisu nešto što nas čeka u dalekoj budućnosti. One već sada utiču na vremenske ekstreme u Srbiji, čineći toplotne talase češćim, jačim i opasnijim”, navodi jedna od učesnica istraživanja Milica Tošić.
Ona ističe i da prilagođavanje na klimatske promene postaje jedan od ključnih uslova za zaštitu zdravlja, bezbednosti i svakodnevnog života.
Istraživanje je sprovedeno korišćenjem podataka ERA5-Land reanalize i metodologije koju primenjuje međunarodna inicijativa World Weather Attribution. Analizu je sprovela grupa naučnika sa Instituta za meteorologiju, Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, u okviru projekta podržanog od Evropske klimatske fondacije.
