Ekspedicija na brodu Falkor (too) Instituta Šmidt otkrila je 31 novu vrstu u tropskim srednjim vodama Atlantskog okeana, uz obalu Brazila. Tim naučnika koristio je napredne tehnologije snimanja i sekvenciranje genoma kako bi potvrdio i opisao nove vrste. „Najveće stanište na Zemlji, srednje vode, ispunjeno je neverovatnim životinjama koje tek počinjemo da razumemo“, izjavila je Karen Osborn, vodeći zoolog istraživač.
Ova skrivena staništa imaju vanzemaljski privlačan karakter zbog svoje nedostupnosti i veličine, kao i neobičnosti svojih stanovnika. Među novootkrivenim vodenim životinjama su i hipnotično lepi enigmatični organizmi poput duhova svilenih crva (Tomopteris) i meduza, koje se kreću uz pomoć sjajnih pipaka.
Naučnici su takođe otkrili džinovske rizarije, koje su dovoljno velike da budu vidljive golim okom, iako su samo jednocelijski organizmi. „Fascinira me fantastična raznolikost rešenja koja su evoluirala da prežive u ovom teškom okruženju“, dodaje Osborn.
Ova raznolika srednja staništa sadrže stvorenja koja izgledaju previše čudno da bi bila stvarna, uključujući larvacee koje grade balonaste ‘kuće’ od sluzi kako bi uhvatili sitne čestice hrane. Sifonofori, koji su kolekcije specijalizovanih klonova, rade zajedno kao jedan kolonijalni organizam.
Ekspedicija je značajna jer je pokazala efikasnost novih tehnologija, omogućavajući naučnicima da potvrde brojne vrste koje ranije nisu bile opisane u samo nekoliko dana. Kao što je pokazao nepravedno ‘ružni’ blobfish, fauna dubokih voda je meka i želatinasta, što otežava njihovo proučavanje bez oštećenja.
Naučnici su koristili tri sofisticirana sistema snimanja kako bi saznali više o srednjovodnim stvorenjima bez potrebe da ih iznesu iz njihovih staništa. Koristili su instrument DeepPIV i sistem EyeRIS, razvijene od strane Instituta za istraživanje akvarijuma Monterey Bay, kako bi stvorili 3D slike stvorenja skeniranjem laserima.
U prvom takvom postignuću na moru, tim je koristio mikroskop Squid razvijen na Univerzitetu Stanford kako bi posmatrao žive ćelijske strukture i stakleni skelet jednog jednocelijskog mikroba. Takođe su istraživali ponašanje životinja putem aplikacije virtuelne stvarnosti razvijene na Univerzitetu Zapadne Australije.
„Ovo je neverovatna čast ne samo posmatrati i doživeti ovaj retki i inspirativni život u srednjim vodama, već i raditi na opisivanju i deljenju tog života kroz nove, neinvazivne tehnologije“, izjavila je Kakani Katija, bioinženjerka iz MBARI. Ova kombinacija tehnika i tehnologije predstavlja neverovatnu budućnost za morsku nauku.
