Ukoliko ste se pre 415 miliona godina zatekli na poplavnim ravnicama Zemlje, ne biste sreli druge sisavce, ali biste morali da pazite na gigantskog škorpiona dužine preko jednog metra. Ova vrsta, poznata kao Praearcturus gigas, nedavno je potvrđena kroz opsežno istraživanje fosila u Velikoj Britaniji. Fosili ovog artrópoda prvi put su otkriveni 1870. godine, ali je od tada bilo rasprava o njegovoj pravoj prirodi.
Naučnici su koristili napredne tehnike snimanja kako bi razjasnili ovu debatu. Osim što su potvrdili da imamo posla sa ogromnim škorpionom, istraživanje pruža nova saznanja o ranoj istoriji života na kopnu, kada su postojale samo male biljke i gljive, a životinje su se tek počele pojavljivati iz okeana. „Praearcturus je živeo u vreme kada je život na kopnu tek počinjao, a preci gmazova, sisavaca i ptica još nisu napustili vodu,“ kaže vodeći autor Richie Howard.
Istraživanje sugeriše da je ova vrsta mogla da naraste tako velika jer nije bilo drugih velikih predatora, što joj je omogućilo da dominira svojim okruženjem. Nova analiza uključivala je snimke kamere lucida, skeniranje kompjuterizovanom tomografijom i poređenja sa drugim fosilima iz Velike Britanije iz ranog devonca. Takođe su upoređeni fosili iz Kanade koji pripadaju drevnom škorpionu Eramoscorpius.
Istraživači su procenili da su pinceti Praearcturus gigas dugi 16 centimetara, što znači da su sami bili duži od tela mnogih savremenih vrsta škorpiona. Tim je takođe identifikovao rebraste površine na njegovim udovima koje su verovatno korišćene za pravljenje zvukova, poznatih kao stridulacija, što se poklapa sa drugim izumrlim vrstama škorpiona.
Iako bi bio jedan od najstrašnijih stvorenja iznad vodene linije, istraživači ukazuju na dokaze da je gigantski škorpion verovatno provodio vreme i u vodi. „Bez složenih ekosistema koji bi podržali Praearcturus na kopnu, ovi organizmi su verovatno provodili deo svog života loveći u vodi,“ objašnjava Howard.
Život na kopnu bio bi mnogo drugačiji za druge gigantske artrópode koji su se pojavili kasnije, poput milipeda veličine automobila i zmajeva veličine modernih ptica grabljivica. Sa povećanjem konkurencije za plijen, istraživači sugerišu da je P. gigas mogao preživeti još 40 miliona godina nakon perioda iz kojeg potiču ovi fosili, pre nego što je nestao sa Zemlje.
Dalja istraživanja i analiza fosila trebala bi pomoći da se doda više detalja u vremensku liniju u budućnosti, sada kada smo utvrdili da je P. gigas zaista škorpion. Ova otkrića će takođe biti korisna paleontolozima koji proučavaju periode kada su životinje prelazile iz okeana na čvrsto tlo, posebno kada su u pitanju artrópodi. Razumevanjem koje drevne vrste su hodale po kopnu i kada, možemo dobiti bolju predstavu o tome kako su se različite vrste razvijale, sve do današnjih škorpiona na Zemlji.
