Praearcturus gigas: Najveći poznati škorpion u istoriji otkriven kroz nova istraživanja

Praearcturus gigas: Najveći poznati škorpion u istoriji otkriven kroz nova istraživanja

Naučnici iz Velike Britanije potvrdili su identitet Praearcturus gigas, potencijalno najvećeg škorpiona u istoriji. Ovo otkriće pruža uvid u ranu istoriju kopnenog života i mogućnost da je škorpion provodio vreme u vodi.

Pre 415 miliona godina, na poplavnim ravnicama Zemlje nije bilo drugih sisavaca, ali je postojala opasnost od divovskog škorpiona dužine preko metra. Fossili ovog artrópoda prvi put su otkriveni 1870. godine u Velikoj Britaniji, ali je od tada vođena rasprava o njegovoj pravoj prirodi. Uz pomoć naprednih tehnika snimanja, istraživači su sada razjasnili ovu debatu.

Istraživanje je pokazalo da je Praearcturus živeo u vreme kada je život na kopnu tek počinjao, a preci gmazova, sisavaca i ptica još nisu napustili vodu. „Ovo sugeriše da je ova vrsta mogla da naraste toliko velika jer nije imalo drugih velikih predatora, što joj je omogućilo da dominira svojim okruženjem,“ kaže vođa istraživanja, paleontolog Riči Hauard.

Novi analize uključivale su tehnike kao što su kamere lucida, skeniranje kompjuterizovanom tomografijom i poređenja sa drugim fosilima iz Velike Britanije iz ranog devonijskog perioda. Takođe su korišćeni fosili iz Kanade koji pripadaju drevnom škorpionu Eramoscorpius, što je dodatno potvrdilo da je P. gigas zaista škorpion.

Istraživači su procenili da su pinceti ovog škorpiona dugi 16 centimetara, što znači da su bili duži od tela mnogih savremenih vrsta škorpiona. Takođe su identifikovali rebraste površine na njegovim udovima koje su verovatno korišćene za proizvodnju zvukova, poznate kao stridulacija, što se poklapa sa drugim izumrlim vrstama škorpiona.

Iako je bio jedan od najstrašnijih predatora iznad vodene linije, istraživači sugerišu da je ovaj divovski škorpion verovatno provodio vreme i u vodi. „Bez složenih ekosistema koji bi podržali Praearcturus na kopnu, ovi su životinje verovatno provodile deo svog života loveći u vodi,“ dodaje Hauard.

Život na kopnu bi bio mnogo drugačiji za druge divovske artrópode koji su se pojavili kasnije, poput milipeda veličine automobila i zmajeva veličine modernih ptica grabljivica. Sa porastom konkurencije za plijen, istraživači sugerišu da je P. gigas mogao preživeti još 40 miliona godina nakon perioda iz kojeg potiču ovi fosili, pre nego što je nestao sa Zemlje.